Je li britanski soj koronavirusa od kojeg strahujemo ipak manje zarazan nego što se mislilo? Prof. dr. Dragan Primorac jučer je u HTV-ovoj emisiji rekao da su znanstvenici s King’s Collegea i Harvarda objavili vrlo zanimljive rezultate istraživanja engleske varijante virusa.
– Njihovo je istraživanje pokazalo da ovaj britanski soj ne dovodi do teže kliničke slike kao što se ranije mislilo. To je vrlo važan podatak. Također su, analizirajući velik broj uzoraka, primijetili su da je šansa za moguću reinfekciju oko 0,7 posto, što je jako dobro. Otkrili su da je mogućnost širenja ovog soja svega 35 posto veća od onog što se mislilo, prije se govorilo o 70 posto. I to su dobre vijesti. Osjećamo se sve sigurnije i stabilnije – rekao je prof. dr. Primorac.
Važno je istaknuti, dodao je, da taj virus zbog svog velikog genoma i mogućnosti popravljanja mutacija nema toliko varijanti kao primjerice virus gripe, što je prednost o kojoj treba govoriti. Nove informacije daju veći osjećaj sigurnosti u odnosu na ono što smo znali prije, poručio je.
Mjere možda nisu dovoljne
Europa strahuje od engleskog mutirajućeg soja virusa koji se očekuje i u Hrvatskoj. Molekularni biolog Nenad Ban kaže nam da se novi soj koronavirusa koji je otkriven u Engleskoj, s obzirom na sve pokazatelje, širi daleko brže od prvotno karakteriziranog soja. – Ta procjena temelji se na matematičkom modeliranju i eksperimentalnom praćenju infekcija. Nije moguće točno utvrditi koliko, jer procjene variraju s obzirom na metodu, ali posve je jasno da je novi soj odgovoran za većinu novih infekcija u Engleskoj. Uz to, čak i relativno mala promjena u infektivnosti može imati ozbiljne posljedice za kontrolu epidemije jer su vrlo često mjere distanciranja koje su na snazi izabrane tako da se reprodukcijski broj spusti ispod jedan. Dakle, ako se novi soj počne širiti, te iste mjere vjerojatno neće biti dovoljne, što će dovesti do povećanog širenja. Upravo je to sad situacija u Švicarskoj, gdje se u mnogim školama može primijetiti širenje novog soja virusa kojem je Švicarska populacija bila izložena jer su granice bile otvorene radi zimskog turizma – pojašnjava Nenad Ban.
Taj soj, dodaje, ima dvadesetak mutacija, ali najvažnije su mutacije u takozvanom “spike” (vršnom) proteinu koji se nalazi na površini virusa i koji je odgovoran za vezivanje na receptor na površini stanice koju virus inficira. – Zbog određenih mutacija koje su primijećene u engleskom soju koronavirusa na “spike” proteinu, zna se da se mutirani virus može jače povezati s receptorom i da je to vjerojatno razlog zašto je taj soj infektivniji. Osim uloge u vezanju na stanice, taj virusni protein najvažniji je cilj našeg imunosnog sustava, pa se zbog toga upravo taj protein i koristi u većini cjepiva protiv COVID-19. Zbog ovoga drugoga također postoji zabrinutost da cijepljene osobe, ili osobe koje su preboljele COVID-19, neće biti otporne na novi soj koronavirusa. Na temelju nekoliko testova pokazalo se da bi cjepivo protiv originalnog soja SARS-CoV-2 trebalo biti učinkovito i protiv novog soja. Razlog tome je što naš imunosni sustav proizvede antitijela protiv različitih dijelova “spike” proteina, od kojih su mnogi jednaki kad se usporede ova dva soja. Dakle, za sada nema razloga sumnjati u učinkovitost cjepiva, ali novi je soj definitivno razlog za zabrinutost. Što se tiče opasnosti novog soja, za sada nema pokazatelja da je opasniji zbog postojećih mutacija, no ako se lakše veže za stanice, onda je moguće da će mutirani virus u sličnim situacijama prouzročiti višu početnu količinu virusa u organizmu, što bi moglo dovesti do jačih simptoma – pojašnjava znanstvenik N. Ban.
Pridržavanje epidemioloških mjera i dalje je ključno. Prof. dr. Primorac rekao je za HTV da su u specijalnoj bolnici Sv. Katarina pokrenuli post-COVID polikliniku. Važan je multidisciplinarni pristup uz prethodnu laboratorijsku analizu krvi koja može puno toga otkriti. Neki od najčešćih simptoma mogu biti vezani uz otežano disanje, bol u prsima, nesanicu, gubitak memorije, bol u mišićima i bol u zglobovima, a javili su se i građani koji su preboljeli COVID-19, a nakon nekoliko mjeseci još uvijek ne osjećaju miris i okus. Oko pet posto populacije razvit će, rekao je, tešku kliničku sliku. Znanstvenici koji se bave genetikom i nekim drugim znanostima nastoje ustanoviti zašto dio populacije završava s težim posljedicama. Virolog prof. dr. Stipan Jonjić s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci kazao nam je jučer da zbog zauzetosti još nije stigao pročitati rezultate istraživanja King’s Collegea i Harvarda.
Nove mutacije u Brazilu
– Ono što znamo jest da se taj soj brže širi, nije još jasno je li i virulentniji, ali sama činjenica da se brže širi nije bezazlena i poziva na oprez. Najvažnije je to što je još uvijek osjetljiv na cjepivo – kaže prof. dr. Jonjić. I dok je, pribojavaju se hrvatski epidemiolozi, pojava engleskog soja u Hrvatskoj samo pitanje dana jer je zabilježen u zemljama u okruženju, britanski mediji javljaju o novim mutacijama koje su već viđene u novim sojevima iz Južne Afrike i Brazila. No vjeruju da će postojeća cjepiva biti učinkovita i protiv te nove varijante.