Razvoj demencije, npr. kod Alzheimerove bolesti, povezan je s abnormalnom razinom desetaka proteina u krvi, a to se može ustanoviti do pet godina prije pojave simptoma. Ističe se to u novoj studiji koju su proveli istraživači iz Škole za javno zdravstvo Johns Hopkins Bloomberg, koja je objavljena u časopisu Nature Aging.
Novi ciljevi u preventivi
Važno je što se do sada nije znala povezanost većine ovih proteina s demencijom, što sada sugerira nove ciljeve za preventivne terapije. Nalazi se temelje na novim analizama uzoraka krvi više od deset tisuća ljudi srednje i starije dobi, uzoraka koji su uzeti i pohranjeni tijekom velikih studija prije nekoliko desetljeća. Istraživači su povezali abnormalne razine 38 proteina u krvi s većim rizicima od razvoja Alzheimera unutar pet godina. Od tih 38 proteina čini se da njih 16 predviđa rizik od Alzheimera dva desetljeća unaprijed. Iako većina ovih markera rizika mogu biti samo slučajni nusproizvodi usporenog procesa bolesti koji dovodi do Alzheimerove bolesti, analiza je uputila na visoku razinu jednog proteina, SVEP1, kao vjerojatnog uzročnog doprinosa tom procesu razvoja bolesti.
“Ovo je najopsežnija analiza ikada provedena i osvjetljava više bioloških putova koji su povezani s Alzheimerom. Neki od ovih proteina koje smo otkrili samo su pokazatelji da se bolest može pojaviti, ali cijeli skup može biti uzročno relevantan, što je uzbudljivo jer povećava mogućnost ciljanja na te proteine budućim tretmanima”, tvrdi stariji autor studije, dr. Josef Coresh. Procjenjuje se da više od šest milijuna Amerikanaca ima Alzheimerovu bolest, najčešći tip demencije, nepovratnog stanja koje dovodi do gubitka kognitivnih i fizičkih funkcija. Unatoč desetljećima intenzivnog proučavanja ne postoje tretmani koji mogu usporiti proces bolesti, a kamoli je zaustaviti. Pretpostavlja se da je najbolje vrijeme za liječenje Alzheimerove bolesti prije nego što se razviju simptomi demencije, stoga je ovo istraživanje važno jer vodi prema ranijoj dijagnozi.
Pokušaji da se utvrdi rizik od Alzheimerove bolesti prije nego što se pojavi demencija bili su usredotočeni uglavnom na dvije najočitije značajke patologije mozga u slučaju Alzheimera: nakupine amyloid beta proteina, poznatih kao plakovi, i klupka tau proteina. Znanstvenici su pokazali da njihova prisutnost ima određenu vrijednost u predviđanju Alzheimera godinama unaprijed.
Ali ljudi imaju na desetke tisuća različitih proteina u svojim stanicama i krvi, a tehnike mjerenja mnogih od njih iz jednog malog uzorka krvi napredovale su posljednjih godina. Bi li sveobuhvatnija analiza korištenjem takvih tehnika otkrila druge nagovještaje Alzheimerove bolesti? Na to su pitanje Coresh i kolege pokušali odgovoriti u ovoj novoj studiji. Njihova inicijalna analiza obuhvatila je uzorke krvi uzete 2011. Istraživači su analizirali rezultate i pronašli 38 proteina čija je abnormalna razina znatno povezana s većim rizikom od razvoja Alzheimerove bolesti. Zatim su koristili SomaScan za mjerenje razine proteina iz više od 11.000 uzoraka krvi uzetih od mnogo mlađih sudionika. Otkrili su da su abnormalne razine 16 od 38 prethodno identificiranih proteina povezane s razvojem Alzheimerove bolesti u gotovo dva desetljeća između tog vađenja krvi i daljnje kliničke procjene.
U lovu na pokretače bolesti
U daljnjoj statističkoj analizi istraživači su identificirane proteine uspoređivali s podacima iz prošlih studija genetskih veza s Alzheimerovom bolešću. Usporedba snažno sugerira da jedan od identificiranih proteina, SVEP1, nije samo usputni biljeg opasnosti od Alzheimera, nego je uključen u pokretanje bolesti.
SVEP1 je protein čija normalna funkcija ostaje pomalo misteriozna, iako je u studiji objavljenoj ranije ove godine povezan s aterosklerozom, koja je temelj srčanih i moždanih udara. Ostali proteini povezani s Alzheimerovom rizikom u novoj su studiji uključivali nekoliko ključnih imunoloških proteina, što je u skladu s ranijim otkrićima koja povezuju Alzheimerovu bolest s abnormalno intenzivnom imunološkom aktivnošću u mozgu. Istraživači planiraju nastaviti koristiti tehnike poput SomaScana za analizu proteina u uzorcima krvi iz dugoročnih studija kako bi identificirali potencijalne pokretače Alzheimerove bolesti, što je potencijalna strategija za sugeriranje novih pristupa liječenju te bolesti.