Iako je svoj četvrti predsjednički mandat osvojio u proljeće ove godine, Vladimir Putin počeo je već s pripremama za sljedeće izbore. I to ne u smislu da je počeo raditi na svom imidžu među biračima, jer njihovu apsolutnu podršku već ima, već je počeo s uklanjanjem jedine smetnje njegovu ostanku na čelu Rusije. Naime, prema sadašnjem ruskom ustavu, nitko ne može biti predsjednik države više od četiri puta, no ne treba očekivati da će Vladimir Putin, relativno mlad čovjek, otići 2024. iz Kremlja i posvetiti se umirovljeničkim danima.
Hipersonični raketni sustav
Ruska Duma već je počela s pripremama za promjenu ustava koje bi omogućile da se Vladimir Putin na mjestu predsjednika zadrži još najmanje pet godina po završetku sadašnjeg mandata.
– Niti jedan zakon nije nepromjenjiv. Sadašnji ustav pisan je prije 25 godina, a to je bilo teško vrijeme. Tada je država bila na rubu kolapsa, naši građani bili su izgubili povjerenje u vlasti. Sada je situacija potpuno drukčija – ustvrdio je glasnogovornik ruske Dume Vječeslav Volodin komentirajući moguću promjenu ustava koji ograničava broj predsjedničkih mandata.
Realno govoreći, na ruskoj političkoj sceni ne postoji osoba koja bi Putina mogla adekvatno zamijeniti. Tijekom 2008. godine “zamijenio” je uloge s Dimitrijem Medvedevom, postavivši njega na mjesto predsjednika Rusije, računajući kako će sve kontrolirati iz pozadine, no stvari nisu išle baš onako glatko kako je mislio.
Putin je vrlo kritički gledao na to kako se Medvedev postavio tijekom Arapskog proljeća 2011. godine. Putinov stav bio je kako Rusija ni pod kojim uvjetima ne treba podržati međunarodnu akciju protiv Libije i tadašnjeg libijskog vođe Moamera Gadafija, držeći kako je to korak prema operaciji u kojoj bi sama Rusija bila sljedeći veliki cilj. No Medvedev je podržao vojne udare u Libiji i odbio uložiti veto u Vijeću sigurnosti UN-a. Putinu je ovo pokazalo kako nikome ne može vjerovati osim samome sebi.
Novi predsjednički mandat Putin je osvojio 2012. godine, i sasvim je izvjesno da sebe vidi spasiteljem Rusije, a njegova neslužbena egida približno je slična Trumpovoj. Načinimo Rusiju ponovno velikom. Upravo od njegova dolaska na treći mandat u Kremlju, Rusija počinje s velikom ekspanzijom na geopolitičkom planu, definitivno zauzimajući poziciju globalne supersile. Moskva se angažira u Siriji spriječivši tako pad Bashara Al-Assada, uspostavlja nove odnose s Kinom, a maksimalni cilj ostvaruje aneksijom Krima 2014. godine. Nema nikakve sumnje kako je Putin doista izdignuo iz pepela i ruševina devedesetih, po okončanju ere Borisa Jeljcina.
Državu je stabilizirao u političkom i ekonomskom smislu, okončao je vladavinu oligarha, bezakonje i kriminal koji su vladali na ulicama, ali i ponovo izdignuo Rusiju u vojnom smislu. A razvoj ruske vojske i dalje traje, posebice u tehnološkom smislu. Vidi se to po predstavljanju novih oružja poput hipersoničnih projektila koji mogu nositi nuklearne bojeve glave, a za proturaketnu obranu neprijatelja su gotovo neuhvatljivi. Upravo je ovaj sustav Putin iskoristio tijekom Božića u svom posljednjem obraćanju javnosti kada je najavio kako će Rusija prvu pukovniju hipersoničnih projektila rasporediti na terenu. Ustvrdio je to neposredno nakon što je u svom uredu nadgledao testiranje ovog novog sustava nazvanog Avangard. Tom prilikom hipersonična raketa ispaljena je u jugozapadnoj Rusiji i pogodila je, leteći brzinom od oko 22.000 kilometara na sat, metu na dalekom istoku zemlje u Sibiru.
– Rusija ima novo strateško oružje – poručio je tom prilikom Putin.
Riječ je o ključnom oružanom sustavu, koji se prvenstveno oslanja na svoju veliku brzinu i manevrabilnost, što ga čini gotovo neuništivim za proturaketnu obranu ostalih zemalja i može pogoditi bilo koju točku na Zemlji.
– Njihova sposobnost da velikom brzinom zaobilaze raketni štit čini ih neuništivima za sve postojeće, ali i buduće proturaketne i protuzračne sustave – najavio je Kremlj prije nekoliko mjeseci, u vrijeme dok se o sustavu Avangard tek govorilo i najavljivalo bez konkretnih pokazatelja testova. No sustav Avangard nije jedino napredno oružje koje Rusija razvija. Tu su i podvodni dronovi koji mogu nositi atomsko oružje, inače znatno brži od današnjih podmornica ili torpeda. Tu su i napredni sustavi komunikacije koje nije moguće “probiti”, što ruskim postrojbama na terenu daje nemjerljivu prednost.
Novi politički savezi
Osim vojnih, oružanih i komunikacijskih sustava, Putin “diže” Rusiju i na političkom i ekonomskom planu. Iako su 2014. godine, nakon događaja u istočnoj Ukrajini, a posebice nakon aneksije Krima uvedene vrlo žestoke sankcije, Rusija nije gospodarski potonula. Naprotiv, okrenula se drugim tržištima i dobavljačima zaobilazeći na taj način SAD i Europsku uniju koja od sankcija danas trpi više štete nego sama Rusija. S Kinom je uspostavljeno strateško partnerstvo, s Indijom je trgovina sve jača i vrednija. Pri tome se najčešće, kao sredstvo plaćanja, zaobilazi američki dolar, već se koriste valute dviju zemalja čime se nanosi dodatni udarac zapadnom ekonomskom modelu.
Uspostavljena su i nova politička partnerstva, svojevrsne osovine s Teheranom i Damaskom, čime je Rusija uspostavila snažno uporište na Bliskom istoku. I u Europi je Moskva aktivna, koketira s članicama EU i NATO-a poput Mađarske, Slovačke, pa čak i Slovenije i Austrije... I nakon četvrtog mandata prilično je jasno kako je Putin izgradio novi poredak, iscrtao novu, multipolarnu kartu svijeta, no nema dostojnog nasljednika koji bi ga mogao zamijeniti u Kremlju.