Pušiš kao Turčin, a piješ kao Rus - stereotip je koji se ponavlja već stoljećima, ali novi podaci govore da to više nije tako. Na ulicama turskih gradova više se gotovo i ne može vidjeti čovjeka s cigaretom, a od Rusa danas više piju, primjerice, Nijemci i Francuzi, pokazali su prekjučer objavljeni podaci Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).
Ruski predsjednik Vladimir Putin uveo je 2003. mjere kojima je cilj bio zaustaviti da nacija umre od alkoholizma. Mjere su bile žestoke, ali je spomenuto izvješće pokazalo da je Putinu uspjelo suzbiti pretjerano ispijanje alkohola, tako da u ovome trenutku prosječni ruski građanin konzumira 43 posto manje alkohola nego 2003. te se puno manje pije votka, a više pivo i vino. Za WHO to je bilo tako grandiozno postignuće da je čelništvo te organizacije uputilo Putinu iskrene čestitke za dobro obavljen posao. Pozvala je druge lidere da se ugledaju na ruskog predsjednika.
Zabrana reklamiranja pića
Godišnja konzumacija čistog alkohola pala je otad s 21 litre na manje od dvanaest litara, a Rusija je s prvog mjesta pala na četvrto. Ispred nje su ostale Litva, Njemačka i Francuska. No najveće postignuće je produljenje životnog vijeka s prosječnih 57 na 68 godina za muškarce. Putinove mjere zasjekle su točno tamo gdje je trebalo zasjeći. Prva mjera je bila da prodavaonice koje prodaju alkoholna pića na smiju raditi poslije 23 sata. Uveo je i potpunu zabranu reklamiranja svih pića koja sadrže i najmanju količinu alkohola.
Znatno je podigao i porez na alkoholna pića, a to se posebno odnosilo na votku za koju je porez do 2017. narastao na gotovo devet dolara po litri (šezdesetak kuna). Vrlo brzo isto je učinio i za sva druga alkoholna pića. Uveo je i zabranu prodaje alkoholnih pića u plastičnim bocama velikog volumena (1,5 litara). U nekim regijama, u kojima je smrtnost od alkohola bila osobito visoka, uveo je izrazito stroge restrikcije. Mnogi su se ruski lideri već pokušali izboriti s ovim problemom. Mihail Gorbačov, zabrinut zbog zdravlja Rusa narušenog alkoholom, sredinom osamdesetih godina prošloga stoljeća uveo je prohibiciju koja je u pet godina dala rezultate, no nakon raspada SSSR-a stvar se opet otela kontroli. Rusi su pili više nego ikada. Izračunato je da je u Gorbačovljevo vrijeme, zbog posljedica pijanstva radnika, rusko gospodarstvo godišnje gubilo oko 8 milijardi dolara.
Tijekom devedesetih, za mandata Borisa Jeljcina, problem se pogoršao. Jeljcin u vezi s time ništa nije poduzimao, a prema kritičarima i sam je bio izrazito sklon čašici votke. Totalni slom gospodarstva i opće siromaštvo bili su povod za opijanje, često i smrtonosnom votkom kućne proizvodnje. Tri četvrtine onih koji su skrivili teške prometne nesreće bilo je pod izrazitim utjecajem alkohola, a 75 posto muškaraca koji su ubili svoje supruge to je učinilo u stanju teškog pijanstva. Pošast alkoholizma donijela je strašne posljedice – prosječni životni vijek muškaraca pao je na svega 57 godina.
Akcija protiv svih poroka
Jako dugo u Rusiji je vladala izrazito velika tolerancija prema pušenju, no i tome je došao kraj. Putin je 2013. i 2014. pušenje zabranio na radnim mjestima, u svim državnim institucijama, u zrakoplovima, vlakovima, javnom gradskom prijevozu, školama, bolnicama, restoranima i kafićima. Opet je napravio nešto što nitko u svijetu nije – uveo je potpunu zabranu prodaje cigareta svima onima koji su rođeni nakon 1. siječnja 2015., što znači da ta generacija, a ni one koje dolaze, nikada u životu neće moći legalno kupiti cigarete. I ove mjere dale su rezultat – udio pušača u svega nekoliko godina pao je sa 60 na 40 posto ruskog stanovništva.
Putin je 2009. progurao zakon kojim se u cijeloj Rusiji, osim u četiri manje regije, zabranjuje kockanje. Zatvorene su sve kockarnice, bez posla je ostalo više od 300 tisuća ljudi. No ovim se potezom borio protiv organiziranog kriminala.