Ruski predsjednik Vladimir Putin morat će hitno osvježiti i osnažiti svoje postrojbe želi li postići najavljeni strateški cilj - osvajanje Donbasa i juga Ukrajine, piše Daily Telegraph, prenosi Jutarnji.hr.
Britanski list napominje kako se radi o vrlo ambicioznom planu, no odakle će povući nove snage? Rusi su poraženi na sjeveru, te u Voznesenku i Mikolajivu na južnom dijelu države. Gradonačelnik Mikolajiva rekao je ovog tjedna da su njihovi branitelji izuzetno motivirani za razliku od demoraliziranih ruskih trupa te ih pozvao da se vrate kućama i žive ili dođu u grad i poginu.
U analizi se ističe kako, čak i ako Putinovih devet taktičkih bataljuna uspije ostvariti pobjedu na Jugu, bit će iscrpljeni te neće moći nastaviti sjeverno prema Zaporižju ili zapadno prema Mikolajivu i moguće Odessi. Govori se, dakako, o pješadiji i kopnenim borbenim vozilima.
Problemi se vide i u logističkoj podršci koju Ukrajinci žestoko napadaju te Rusi nisu u stanju dopremati sve što je potrebno u napadu na Donbas.
Telegraph navodi kako je još jedna mogućnost da su recentne izjave iz Moskve, u kojima se navodi plan osvajanja južnih dijelova, zapravo bile obmane kojima je cilj bio regrupirati ukrajinske snage, koje su se premjestile na ostatak obale, umjesto da se fokusiraju na područje u Khersonu, Izjumu i Donjecku. Ističe se kako bi Rusija, želi li zauzeti južne dijelove Ukrajine, mora prevazići brojne prepreke, a gubitak golemog vojnog broda Moskva vrlo je značajan jer je trebao pružiti ključnu zaštitu protiv zračnih napada.
Stoga su, piše britanski list, što veći ulozi, to veće šanse neuspjeha. Zapadni dužnosnici ističu kako je u novoj ofenzivi ključno što ruske snage "operiraju" u velikim konvojima, što ih čini izuzetno ranjivima. Primjećuju se poboljšanja takve taktike, no nedovoljno za ozbiljniji napad, te ih Ukrajinci redovito gađaju čime oslabljuju opskrbni lanac.
I dok se Ukrajina snažno odupire na kopnu, slaba je i dalje u protuzračnoj obrani. Ukrajinske snage uništile su brojne vitalne točke ruskog vojnog poduhvata, Postavlja se pitanje je li most prema Krimu iduća meta što bi bila strateška, ali i psihološka pobjeda. Tijekom 2014. aneksija Krima, koju međunarodna zajednica proglašava nezakonitom, bila je vrlo popularna u Rusiji jer su mnogi stanovnici na zauzimanje ovog poluotoka gledali kao na "ispravljanje povijesne pogreške".
No, podsjeća list, odmah su uslijedile međunarodne sankcije, što je uzrokovalo poskupljenje robe izvezene iz Rusije. Moskva je bila prisiljena napraviti most (štoviše, čak dva) koji su koštali gotovo 2,7 milijardi britanskih funti.
Mostovi imaju cilj spriječiti ulazak u Azovsko more, sjeveroistočni dio Crnog mora te su logistički i strateški izuzetno važni. Pa, zašto ih Ukrajina nije uništila?
Ben Barry s Međunarodnog instituta strateških studija objašnjava: "Krim je važan ruskim snagama kao borbena i logistička baza, stoga je ta lokacija izuzetno dobro čuvana, kopnenom obranom i protuzračnim raketama". Stoga se radi o vrlo teškoj meti.
- Trebali biste nekoliko navođenih teških projektila da bi napravili ikakvu značajniju štetu na mostu - navodi. Krimsko je područje ozbiljno nadzirano, radarima kao i sustavima za ispaljivanje projektila zemlja-zrak, a u ovom trenutku taj most nije ukrajinski prioritet, ističe se. Ujedno, tamo su trenutno na tisuće ruskih vojnika s vrlo ozbiljnim naoružanjem stoga bi bilo kakva akcija protiv mosta bila "akcija visokog rizika", smatra stručnjak.
No, postoji i simbolički, politički razlog zašto Ukrajina ne napadne most.
- Bio bi to znak da Ukrajina neće osporavati aneksiju Krima, da će prihvatiti njegov gubitak - kaže za Telegraph.