Novi švedski ministar vanjskih poslova, Tobias Billström, odbacio je "feminističku vanjsku politiku" bivše vlade, rekavši da je forma postala važnija od sadržaja.
Ipak, dodao je kako će se "uvijek zalagati za ravnopravnost spolova".
Nova švedska vlada priopćila je da se odriče „feminističke vanjske politike“ koju je pokrenula ljevičarska administracija još 2014. godine, postavši tada prva u svijetu koja je ravnopravnost spolova stavila u središte svojih odnosa s drugim državama.
Samoprozvana "feministička vlada" Švedske postala je važna na globalnoj razini.
Međutim, nova vlast smatra da bi to za njih moglo biti kontraproduktivno.
Billstrom je najavio radikalnu promjenu politike nakon što je švedski premijer Ulf Kristerrson u utorak predstavio nova imenovanja u vladi.
- Ravnopravnost spolova temeljna je vrijednost za Švedsku i ovu vladu, ali nećemo voditi feminističku vanjsku politiku - rekao je ministar Bilstrom, prenosi BBC.
On je objasnio novi potez političkog vrha Švedske.
- Radi se o tome da oznake na stvarima imaju tendenciju prikrivanja sadržaja - dodao je Bilstrom.
Internetska stranica za prijašnju politiku vlade više nije bila dostupna.
Feminističku vanjsku politiku pokrenula je bivša ministrica vanjskih poslova Margot Wallstrom. Neki od glavnih ciljeva te politike bili su veće sudjelovanje žena u političkom životu, ekonomska emancipacija žena i borba protiv seksualnog nasilja.
Radikalna vanjska politika rezultirala je diplomatskim sporovima diljem svijeta, posebno s državama na Bliskom istoku.
Tako su primjedbe ministrice Wallstrom na dotadašnje rezultate Saudijske Arabije u pogledu prava žena i demokracije 2015. godine dovele do toga da Kraljevina opozove svog veleposlanika u Stockholmu.
U vrijeme dok je Švedska bila u Vijeću sigurnosti UN-a 2017. radila je na uključivanju rezolucije prema kojoj bi seksualno i rodno uvjetovano nasilje moglo biti osnova za sankcije.
Šveđani su poticali zagovaratelje ženskih prava iz Somalije i Nigerije da govore u vijeću.
Švedska je tvrdila da je pridonijela boljoj političkoj zastupljenosti žena u Moldaviji i Somaliji, uključivanju pitanja rodne ravnopravnosti u kolumbijski mirovni sporazum iz 2016., a također je pridonijela novom zakonodavstvu u dvadesetak zemalja koje se često povezuje sa seksualnim nasiljem, genitalnim sakaćenjem žena i dječjim brakovima.
Međutim, takva politika nije prošla bez kritičara. Švedske organizacije civilnog društva kritizirale su izvoz oružja bivše vlade autoritarnim režimima, optužujući je za kršenje ljudskih prava.
Najveći pobjednici nedavnih izbora u Švedskoj su krajnje desničarski Švedski demokrati koji su postali druga najveća stranka iza socijaldemokrata, stranke koja dominira švedskom politikom već 90 godina.
Rođeni iz neonacističkog pokreta krajem 1980-ih, Švedski demokrati poznati su kao antiimigracijska stranka, a na izborima u rujnu osvojili su oko 20 posto glasova. Iako će ostati izvan vlade, obećali su da će je podržati u parlamentu i dati joj većinu u zamjenu za političke obveze, osobito u pogledu imigracije i kriminala.