Čak 73,9% ruskih birača glasovalo je na nedjeljnim predsjedničkim za Vladimira Putina, prema izlaznim anketama. Putin će tako po četvrti puta biti ruski predsjednik i to do 2024. godine. Kremlj je uoči izbora ciljao na tzv. formulu “70 i 70”, odnosno da će se na birališta odazvati 70 posto od 111 milijuna upisanih birača, te da će se njih 70 posto izjasniti za Putina. Čini se kako je taj cilj ostvaren, premda podaci o odazivu birača su još ispod 70%. Naime, prema ustavu ovaj bi bio posljednji mandat za Putina, a te brojke na izborima su mu bile potrebne da još više, ako je to moguće, osnaži svoju moć kako bi izmijenio ustavni limit i mogao se kandidirati i 2024. kada će imati 71 godinu.
Datum izbora, 18. ožujka, nije slučajno izabran. Naime na taj dan prije četiri godine Rusija je anektirala Krim. Moskva je optužila Kojev da sprječava Ruse u Ukrajini da odu glasovati u veleposlanstvo i konzulate. Žitelji Krima po prvi puta, nakon četiri godine aneksije, birali su ruskog predsjednika. Također nije slučajno što je Kremlj s protuodmazdama odgovorio Londonu na odmazde vezane za špijunsku aferu dan uoči izbora objavom o izbacivanju 23 britanska diplomata. Putin je glasovao u nedjelju na izbornom mjestu 2151 pri Akademiji znanosti u Moskvi.
“Siguran sam da je program koji sam predložio zemlji onaj ispravni”, kazao je Putin, te je najavio kako će se sastati sa skupinama radnika. Na izbornom mjestu bila je velika skupina ruskih i stranih novinara i fotoreportera. Na pitanje novinara kakvi postotak birača očekuje da će se odazvati na birališta od 111 milijuna birača, Putin je odgovorio kako je važno da bude toliki “koji će omogućiti obavljanje predsjedničkih dužnosti”.
U svom opsesivnom djelu kloniranja SSSR-a, za čiji konac je rekao kako je “povijesna tragedija”, bivši pukovnik KGB-a Putin ponovno uspostavlja sustav upravljanja vlasti koji je imao KPSS, jedina stranka u sovjetsko doba, piše talijanski list Repubblica. Nedjeljni izbori postali su tako referendum o “putinizmu”, odnosno apsolutnoj vladavini prikrivenoj demokracijom, koja nije išla dalje od izbora na kojima se mogu prijaviti kandidati, ali koji ne mogu ugroziti sadašnjeg stanovnika Kremlja.
Iza cara Putina se, prema izlaznim anketama, na drugom mjestu plasirao komunistički kandidat Pavel Grudinin sa 11,2%, zatim Vladimir Zhirinovsky sa 6,7%, te bivša tv-voditeljica Ksenia Sobchak sa 2,5%. Inače bilo je 97.000 izbornih mjesta koja se nalaze u 11 vremenskih zona koliko ih ima Rusija.
Čini se kako Rusi nisu poslušali poziv da ne izađu na birališta koji je uputio bloger Alexiei Navalni koji se htio kandidirati za predsjednika Rusije, ali mu je to onemogućeno optužbom za korupciju i neće imati to građansko pravo do 2024., dakle do isteka novog Putinovog šestogodišnjeg predsjednikovanja. Navalni je pozvao na “izborni štrajk” jer drži kako su bez rivala Putinu ovi izbori farsa, te je poslao oko 70.000 promatrača na birališta. I udruga Golos, koja se zauzima za transparentnost na izborima uputila je 90-100.000 promatrača. No, udruga mora pronaći novo sjedište za rad, jer kako je rekao njezin predstavnik Roman Udot, policija je prijetila osobi koja im je unajmila prostorije. Na cijelom ruskom teritoriju bi trebalo biti između 520 i 555.000 promatrača, odnosno dvostruko više nego na izborima 2012.
Moskovsko-londonska diplomatska bitka nastala slijedom špijunske afere samo je, čini se, pomogla Putinu. Velika Britanija je protjerala 23 ruska diplomata optužujući Kremlj za trovanje nervnim otrovom bivšeg ruskog špijuna Sergeija Skripala i njegove kćeri Julije u Salisburyu, a Rusija je odgovorila još žešće, jer je osim protjerivanja 23 britanska diplomata zatvorila britansku kulturnu ustanovu, te generalni konzulat u Sankt Peterburgu. I to je Moskva obznanila u subotu, dan prije izbora, kako bi se pokazalo da Putin ima čvrstu ruku i prema nekadašnjem britanskom carstvu. Ruski car je oštro uzvratio udarac bivšem britanskom imperiju.