Govor hrvatskog premijera Andreja Plenkovića na proslavi "Oluje" u Kninu, kao i njegovi napori oko pomirenja između Hrvata i Srba u Hrvatskoj naišli su na podršku bivših visokih državnih dužnosnika, analitičara i povjesničara. Neki među njima, međutim, upozoravaju kako ovaj iskorak nije jamstvo da će se takva politika dugoročno i održati te kako je za stabilnu pomirbu nužno da svaka generacija političara na njoj predano radi.
Politički analitičar Dragan Bagić kao najznačajniji doprinos događanja oko proslave ističe dolazak SDSS-ova potpredsjednika Vlade Borisa Miloševića u Knin. Taj potez tumači kao pokazatelj depolitizacije srpskog pitanja u Hrvatskoj i emancipacije političkih predstavnika Srba u Hrvatskoj od politike službenog Beograda, odnosno Aleksandra Vučića, koja Oluju smatra porazom.
Oluja je bila legitimna akcija
- Priznanje Oluje mora biti dio te emancipacije politike hrvatskih Srba prema srbijanskoj politici, to je važno kao i Plenkovićevo priznanje srpskih civilnih žrtava u Oluji - smatra Bagić. Što se tiče otpora desnice Plenkovićevu iskoraku prema pomirbi i većoj toleranciji, Bagić procjenjuje kako svaki objektivan promatrač uočava da je utjecaj srpske manjine u Hrvatskoj oslabio te kako Srbi ne mogu biti faktor destabilizacije. Desnica je, smatra, zapravo ljutita zbog toga što im sudjelovanje SDSS-a u vlasti onemogućuje da sami ostvare utjecaj u istoj vlasti.
I povjesničar Ivo Lučić kao pozitivnu ističe činjenicu da se poruke političkih predstavnika hrvatskih Srba ovoga puta znatno razlikuju od poruka srpskog predsjednika Aleksandra Vučića. Smeta mu, međutim, što je u drugi plan gurnuta činjenica da su odnosi između Hrvata i Srba teško narušeni još 1991. godine, velikosrpskom agresijom te što se nedovoljno govori da je Oluja bila samo završetak četiriju mukotrpnih ratnih godina.
Bivša premijerka RH Jadranka Kosor skeptična je oko trajnosti najnovijeg iskoraka prema pomirbi i podsjeća da se, u vrijeme kada je Tomislav Karamarko poručivao kako HDZ više neće u "sramotnu koaliciju s SDSS-om" i sama pozivala na Tuđmanov pomirbeni govor u Vukovaru 1997. godine, ali tada je nije podržao nitko od kolega iz HDZ-a koji danas obnašaju visoke funkcije i govore o budućnosti. Kosor upozorava da se stajališta o važnim povijesnim istinama ne bi smjela mijenjati iz godine u godinu, onako kako nalažu dnevnopolitičke okolnosti. Na pitanje zbog čega potpredsjednik njezine vlade, SDSS-ov Slobodan Uzelac nije sudjelovao u proslavi Oluje u Kninu, za razliku od sadašnjeg potpredsjednika Borisa Miloševića, Kosor podjeća da je u to vrijeme na snazi bila prvostupanjska presuda protiv generala Ante Gotovine, zbog čega je, kaže, teško bilo očekivati da bi se netko iz SDSS-a pojavio u Kninu. - Sada je važno da Milošević i Milorad Pupovac jasno potvrde da je Oluja bila legitimna oslobodilačka operacija, a ne etničko čišćenje, posebno s obzirom na ranije Pupovčeve izjave o Oluji - kaže Kosor.
I bivši predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović hvali iskorak prema pomirbi i uvjeren je da je riječ o pravom smjeru u kojem bi država trebala ići. Smatra, međutim, da političke elite ni s hrvatske ni sa srpske strane u to vrijeme nisu bile spremne na takav iskorak. I Josipović naglašava kako je za dugotrajnu pomirbu važno da svaka slijedeća generacija političara nastavi tamo gdje su stali njihovi prethodnici. U protivnom se pada još dublje u društvenu regresiju.
Proces koji je nužan
- Nadam se da se to ovoga puta neće dogoditi, jer je riječ o procesu koji je nužan i bez kojega neće biti sreće, jer se Hrvatska treba konstituirati kao građanska država koja poštuje prava etničkih zajednica - naglašava Josipović. Povjesničar Tvrtko Jakovina kaže, pak, kako je sretan zbog svih govora koji su održani na proslavi u Kninu i smatra ih važnim i dobrim korakom. - Važno je da politika odredi atmosferu u društvu, jer je to nešto što ne može učiniti sama historiografija. Ovime je učinjen važan korak, ako će opstati - kaže Jakovina, koji je također djelomično rezerviran prema trajnosti ovakvog iskoraka ka pomirbi. Podsjeća kako je i ranije bilo takvih iskoraka, počevši od pokušaja prije 15 godina da se u udžbenike povijesti umetne dodatak koji bi govorio o zločinima s hrvatske strane, što se danas smatra nedvojbenim, no tada je naišlo na velik otpor. Iza toga je usljedio "Hristos se rodi" Ive Sanadera i ulazak Slobodana Uzelca u Vladu, da bi se samo nekoliko godina kasnije stvari u potpunosti preokrenule, kada je na čelo HDZ-a zasjeo Tomislav Karamarko.
- Najveći upitnik nad glavom stvara mi činjenica što su uz Plenkovića danas ljudi koji su prije pet ili šest godina vodili potpuno drukčiju politiku. Medved je bio na čelu šatoraša, Reiner je tražio Hrvatski državni sabor, a sada su za Plenkovićevu politiku. Okolnosti danas nisu dramatično drugačije, one su drugačije samo u Partiji, što ne znači da su se i ti ljudi promijenili - podsjeća Jakovina i zaključuje kako je veliko pitanje hoće li i najnovija Plenkovićeva pomirba izdržati dulje vrijeme.