Virus zika koji izaziva mikrocefaliju kod fetusa napada isključivo nervne ćelije u mozgu, a najveća oštećenja izaziva ako do infekcije dođe u prvoj trećini trudnoće, tvrdi ekipa slovenskih patologa i mikrobiologa.
Skupina stručnjaka koju je vodila Tatjana Avšič Županc s ljubljanskog Instituta za mikrobiologiju i imunologiju napravila je velik proboj u istraživanju povezanosti bolesti zika koju prenosi tigrasti komarac u Brazilu i okolnim zemljama s patogenim oboljenjem mozga novorođenčadi, o čemu je članak objavio i znanstveni časopis "The New England Journal of Medicine".
Kod anonimne 25-godišnje trudne žene koja je duže vrijeme boravila u Brazilu u listopadu prošle godine u Ljubljani je ultrazvučnim pregledom utvrđeno oštećenje mozga ploda, nakon čega se ona odlučila za abortus.
Ekipa slovenskih stručnjaka onda je ispitivanjima mozga ploda vrlo jakim mikroskopima i drugim metodana utvrdila neposrednu povezanost bolesti zika s mikrocefalijom jer u mozgu fetusa nije nađen nijedan drugi virus koji bi izazvao oštećenja, a konstruiran je i genom virusa zike, što bi moglo u budućnosti pomoći borbi protiv te bolesti, tvrde slovenski istraživači.
"Fetus je u 29 tjednu razvoja imao prve znakove mikrocefalije, a virus zike otkrili smo u neuronima mozga", kazala je na konferenciji za novinare u Ljubljani Mara Popović iz Instituta za patologiju Medicinskog fakulteta u Ljubljani koja je suurađivala s timom mikrobiologa i kemičara.
Slovenski znanstvenici smatraju da osim nervnih stanica ploda virus zika ne oštećuje druge dijelove organizma ili plodnu vodu trudnice, a tvrde kako je vjerojatnije da su oštećenja manje riskantna ako do infekcije virusom dođe u kasnijim stadijima trudnoće, a ne u prva tri mjeseca.
Slovenska ekipa koja je utvrdila vezu između infekcije zika virusom i oštećenja mozga fetusa tvrdi da su do prijelomne faze u svom istraživanju došli pred Božić prošle godine, a sada su svoja saznanja i objavili.