Igor Štagljar, hrvatski molekularni biolog sa sveučilišta u Torontu, napisao je na Facebooku status na engleskom jeziku o razvoju potencijalnom lijeka te o statusu razvoja cjepiva za COVID-19. Također dao je svoju procjenu kada bismo mogli dobiti cjepivo protiv virusa SARS-CoV-2.
Prijevod njegovog statusa prenosimo u cijelosti:
"Kao što smo već svi vjerojatno svjesni, jedini način da se uspori širenje COVID-19 u ovom trenutku je održavanje fizičke distancije. Međutim, ne možemo se distancirati ili zatvoriti u kuću zauvijek jer čak i najjača gospodarstva na ovom planetu ne mogu preživjeti zastoj duži od 3 do 4 mjeseca; bilo što izvan ovog vremenskog razdoblja moglo bi uzrokovati ozbiljne socio-ekonomske probleme i čak bih se usudio reći, nerede, koji bi mogli destabilizirati čak i najjače zemlje na svijetu. Stoga je jasno da su nam potrebni drugi načini zaštite ljudi od COVID-19. Jedan od glavnih pristupa je brza zamjena poznatog lijeka kroz takozvanu "kemijsku trijažu". Svrha takvih strateških kemijskih trijaža, a koje se trenutno odvijaju u stotinama farmaceutskih / biotehnoloških tvrtki i nekim akademskim laboratorijima - je testiranje tisuća već odobrenih FDA lijekova (kemikalija) u nadi da će pronaći jedan ili više njih koji su sposobni inhibirati virus bilo sprječavanjem njegovog ulaska u ciljne stanice, bilo njegovim razmnožavanjem unutar ciljnih stanica i / ili spajanjem u virusne čestice nakon što uđe u stanicu i u njoj se replicira.
Drugi način da se zaštitimo od COVID-19 je razviti snažno cjepivo, vrstu lijeka koji trenira imunološki sustav našeg tijela kako bi se mogao boriti protiv bolesti s kojom ranije nije bio u kontaktu. Loša vijest je da, nažalost, još uvijek nemamo učinkovite lijekove ili cjepiva protiv COVID-19. No, želim podijeliti s vama nekoliko dobrih vijesti koje su objavljene prošlog tjedna u uglednom znanstvenom časopisu Nature Reviews Drug Discovery. Dok ovo pišem, gotovo 80 tvrtki i akademskih institucija natječe se za proizvodnju cjepiva protiv COVID-19, a od tog broja njih pet već testiraju svoje cjepivo na ljudima. Neka od ovih cjepiva utemeljena su na staromodnim pristupima, gdje se imunizacija postiže upotrebom živih, oslabljenih oblika virusa ili čitavih virusnih / virusnih komponenti koje su inaktivirane toplinom ili kemikalijama.
Drugim riječima, ove tvrtke koriste virus SARS-CoV-2 kako bi pojačale ljudski imunološki sustav, obično u obliku injekcije u maloj dozi kako bi tijelo omogućilo stvaranje antitijela protiv virusa. Antitijela su vrsta imunološkog pamćenja koje se može brzo mobilizirati ako je osoba izložena virusu u svom prirodnom obliku. Međutim, ove tradicionalne metode nisu bez nedostataka. Na primjer, živi oblik virusa može i dalje evoluirati u domaćina i, na primjer, može potencijalno povratiti dio svoje virulencije i učiniti primatelja bolesnim, što zahtijeva korištenje viših ili ponovljenih doza inaktiviranog cjepiva protiv virusa da bi se postigao potrebni stupanj zaštite. To je razlog zašto drugi razvojni projekti cjepiva protiv COVID-19 koriste prednosti novijih strategija poput one razvijene u biotehničkoj tvrtki Novavax, koja koristi takozvano „rekombinantno“ cjepivo. Ova strategija uključuje ekstrahiranje genetskog koda proteina Spike (S) na površini SARS-CoV-2, a koji je dio virusa i najvjerojatnije izaziva imunološku reakciju kod ljudi prisiljavajući mikroorganizme da proizvode velike količine S proteina koji se tada mogu koristiti kao cjepivo.
Želim naglasiti da su uspješno izvedena klinička ispitivanja jedini parametar koji će odrediti hoće li potencijalni lijek ili cjepivo protiv COVID-19 biti učinkovito ili ne. Ova ispitivanja se obično odvijaju u tri različite faze. Kao što je već spomenuto, kliničko ispitivanje faze I uključuje nekoliko desetaka zdravih dobrovoljaca koji testiraju cjepivo na sigurnost i prate štetne učinke. Kliničko ispitivanje faze II uključuje nekoliko stotina ljudi, obično u dijelu svijeta zahvaćenom bolešću. Konačno, kliničko ispitivanje faze III čini isto, ali kod nekoliko tisuća ljudi. Jednom kada cjepivo protiv COVID-19 prođe sve tri faze kliničkih ispitivanja, morat će ga odobriti regulatorna tijela kako bi se omogućila njegova masovna proizvodnja. Nakon ovoga, međutim, pojavit će se sljedeći veliki problem - ispunjavanje potražnje. No, kako će svaka zemlja osigurati da će biti dovoljno cjepiva za sve? Činjenica je da mnoge organizacije u utrci za cjepivo protiv COVID-19 jednostavno nemaju potrebne proizvodne kapacitete, što znači da će biti veliki izazov proizvesti dovoljne količine u vrlo kratkom roku.
Nadam se da će moje misli iznesene u ovom statusu pomoći svima da shvate da smo, čak i u najboljem scenariju, udaljeni otprilike 12-18 mjeseci od mogućeg cjepiva protiv ovog tihog ubojice. Do tada, naša je najbolja nada da ćemo usporiti širenje bolesti ako na najmanju moguću mjeru svedemo kontakte s drugima - ostanite kod kuće ako možete, mnogo čitajte, vježbajte ispred televizora, nosite maske za lice prilikom izlaska shopping i perite ruke!", napisao je ugledni hrvatski znanstvenik.