Višestruki pokušaj ubojstva s elementima terorizma, samo terorizam ili samo višestruki pokušaj teškog ubojstva. Ovisno koga pitate, na tri spomenuta načina pravno će se kvalificirati tragičan događaj s Trga svetog Marka koji je za posljedicu imao teško ranjavanje 31-godišnjeg policajca i smrt 22-godišnjeg napadača koji je presudio sam sebi.
Užas trajao 21 sekundu
Što je motiviralo Danijela Bezuka da uzme automatsku pušku, dođe iz Kutine u Zagreb, zapuca najprije po zgradama Vlade i Sabora, a zatim i po trojici policajca, pitanje je koje će vjerojatno ostati bez odgovora. Taj užas trajao je svega 21 sekundu, a analizirajući snimku koju je objavila policija, mnogi su zaključili da je 22-godišnji Bezuk bio istreniran i vješt u baratanju oružjem. To i ne bi trebalo čuditi budući da je fotografije s oružjem na svom Facebook-profilu objavljivao godinama, a i odrastao je u okruženju punom oružja.
I dok hrvatski premijer Andrej Plenković sve glasnije traži da se slučaj okarakterizira kao terorizam te podrobno istraži je li on bio meta Bezukova napada, dojam je da u policiji, a ni u tužiteljstvu još uvijek nisu voljni tragičan događaj s Trga svetog Marka okarakterizirati kao teroristički čin. Nikola Milina, glavni ravnatelj policije, tako je kazao da kriminalističko istraživanje još nije gotovo pa se istražuje pozadina događaja, Bezukovi kontakti, motiv...
Na konferenciji za novinare u subotu Milina je na opetovana novinarska pitanja izbjegavao decidirano reći da je riječ o terorističkom činu, a nije potvrdio ni nagađanja da je Bezuk namjeravao ući u zgradu Vlade. Zanimljivo je i da u Kaznenom zakonu ne postoji djelo koje se zove pokušaj teškog ubojstva s elementima terorizma, kako je slučaj za sada pravno okvalificiran. No Tonći Prodan, stručnjak za sigurnost, kaže da postoje kaznena djela koja nisu opisana zakonom, o čemu je očito u ovom slučaju riječ.
– U svijetu postoji barem sto definicija terorizma, a svima im je zajedničko da kao bitne komponente navode nasilje i politički cilj. U ovom slučaju, koliko je vidljivo, ima nasilja, ali za sada ne i političkog cilja. Napadač je pucao na zgrade Vlade i Sabora te na policajce, što znači da je napao sustav. No zašto je to učinio, što mu je bio motiv, ne znamo, jer su detalji kriminalističkog istraživanja poznati samo onima koji na slučaju rade. Stoga mi za sada ne znamo je li napadač bio pripadnik neke skupine, je li bio radikaliziran ili je izražavao svoju volju, je li imao namjeru ući u zgradu Vlade, je li imao motiv i, ako jest, koji je to motiv bio... To su sva pitanja na koja treba naći odgovor kako bi se utvrdila osnovana sumnja da je riječ o terorizmu – smatra Prodan.
Učinkovita taktika
Objašnjava i da je terorizam kroz povijest bio učinkovita taktika za ostvarivanje političkih ciljeva pa navodi i da su neke terorističke skupine imale i svoja politička krila, koja su u nekom trenutku participirala u vlasti jer su države popustile pred nasiljem određenih skupina. – U naravi terorizma je da uporabom nasilja sije strah kako bi ostvario svoje političke, ideološke ili vjerske ciljeve. Ako tih komponenti nema, teško da se može govoriti o terorizmu. Vezano za događaj s Trga svetog Maraka, može biti da je riječ o počinitelju koji je bio psihički labilan, koji je bio revoltiran, koji je htio ubiti baš tog ili bilo kojeg policajca, kojem je meta bio premijer... Varijanti je bezbroj, no za svaku od njih prethodno treba utvrditi postojanje osnovane sumnje da bi se moglo reći o čemu je točno riječ – kaže Prodan. Smatra i da političari ne bi trebali izjavljivati to što izjavljuju bez ikakvih dokaza jer su to, smatra, štetne izjave, pogotovo u situaciji kada sve okolnosti događaja još nisu poznate.