Pacijent, ili pacijentica, imao je upali urinarnog trakta, liječnik mu je prepisao antibiotik i nakon što je s antibiotikom bio gotov, upala se vratila. Osim što su neugodne, upale koje se vraćaju su i veliko opterećenje za zdravstveni sustav. Samo u SAD-u na ovakve slučajeve potroši se 1,6 milijardi dolara, piše Express.hr.
A, kako najnovije istraživanje desetero znanstvenika iz Velike Britanije pokazuje, ovo bi moglo biti prvo pravo identificiranje otpornosti bakterija na antibiotike, problema koji se posebno tiče zemalja koje su među najugroženijim zemaljama na svijetu bakterijskom antibiotskom otpornosti.
Oni su dokazali da su neke od bakterija uzročnika urinarnih infekcija u stanju privremeno se učiniti "nevidljivima" i antibiotiku i imunološkom sustavu ljudskoj organizma.
Nature Communications je objavio rezultate njihovog istraživanja u kojem znanstvenici objašnjavaju da bakterije suočene s djelovanjem antibiotika privremeno mogu sakriti svoju staničnu stijenku tako što ga privremeno "pospreme" unutar sebe.
Znanstvenici su analizirali starije osobe s urinarnim infekcijama koje su se stalno vraćale i primijetili su ovaj fenomen u slučaju onih antibiotika koji su tako dizajnirani da ciljaju staničnu stijenku uzročnika infekcije.
Stanična stijenka je propusna, čvrsta struktura koja stanici daje stalan oblik. Njome su okružene stanice bakterija, gljivica, algi i viših biljaka, kako bi ih štitile. Posljedica toga je prepoznatljiv oblik bakterije, primjerice sferičan ili štapićast, što s druge strane znači da su ih u stanju prepoznati stanice imunološkog sustava ljudskog organizma ili antibiotika, koji ih onda ciljano napadaju.
Znanstvenici su u ovim slučajevima, međutim, uočili da su bakterije, kad bi osjetile prisustvo antibiotika, naglo promijenile oblik iz pravilnog u nepravilni, kao da su se preodjenule, i time su postale neprepoznatljive po tvari koje bi ih inače pobile. Drugim riječima, postale su otporne na antibiotike.
Svjetska zdravstvena organizacija prije određenog vremena proglasila je otpornost bakterija na antibiotike jednom od najvećih prijetnji zdravlju cijelog čovječanstva, sigurnosti hrane i uopće budućem razvoju ljudske vrste.
Ovo istraživanje ovakve reakcije bakterija primijetilo je kod E. coli, Enterococcusa, Enterobactera i Staphylococcusa. Uočili su i to da su bakterije u ovakvom stanju puno ranjivije nego inače, ali i to da je određeni broj njih kadar preživjeti ako se dobro sakrije u ljudskom tkivu, i to dovoljno veliki broj njih da nakon djelovanja antibiotika vrati svoj oblik i prouzroči novu infekciju.
Ovo otkriće značilo bi da u slučaju infekcija koje se vraćaju, liječnici mogu posegnuti za kombinacijom antibiotika; jednog koji bi ciljao staničnu stijenku bakterije, te još jednim koji bi ciljao RNK, DNK ili staničnu membranu koja očito ostaje bez zaštite jednom kad bakterija ukloni svoju prepoznatljivu staničnu stijenku. Zanimljivo je da je na tragu točno ovakvog otkrića bilo i istraživanje iz 2017. koje je objavio National Center for Biotechnology Information.
Autor tog istraživanja bio je Jeff Errington iz Centra za bakterijsku staničnu biologiju Sveučilišta u Newcastleu koji je i sada naveden kao koautor najnovijeg istraživanja. Već danas otpornost bakterija na antibiotike tako je veliki zdravstveni problem da godišnje ovakvi mikroorganizmi ubijaju, procjenjuje se, 700.000 ljudi.
WHO nadalje prognozira da će "superbakterije" do 2030. godine pobiti 24 milijuna ljudi, te da će, ako čovječanstvo ne pronađe način kako da uspješno riješi taj problem, od takvih bakterija moglo godišnje umirati čak 10 milijuna ljudi na svijetu.
Arjana Tambić Andrašević s Klinike za infektivne bolesti "Fran Mihaljević" u svom članku o tom problemu iz 2007. navela je: "U najveće kliničke probleme ubrajaju se otpornost pneumokoka na penicilin i makrolide, meticilinska i višestruka otpornost bakterije Staphylococcus aureus (MRSA), enterobakterije otporne na III. i IV. generaciju cefalosporina, karbapenem otporni Pseudomonas aeruginosa i Acinetobacter baumanii."
2013. Ured za zdravlje Velike Britanije objavio je ovakvo upozorenje: "Otpornost bakterija na antibiotike predstavlja katastrofalnu prijetnju za medicinu i može uzrokovati umiranje pacijenata od infekcija nakon najmanjih kirurških zahvata, budući da se infekcije više neće moći liječiti."
Od zlatnog stafilokoka otpornog na meticilin (MRSA) već danas se na Zapadu umire više nego od posljedica HIV-a i AIDS-a, a sve se više šire i antibiotski otporni uzročnici tuberkuloze, E. Coli, Klebsiella pneumoniae, gonoreja, čak i kuga i mnogi drugi. Posljednje otkriće, međutim, o mehanizmu pomoću kojeg bakterije uspijevaju izbjeći detekciji antibiotika, otvaraju vrata za potpuno razumijevanje antibiotske otpornosti bakterija, a to onda otvara perspektive i za borbu protiv "superbakterija".