Više od trećine oboljelih sa simptomima koji ukazuju na hripavac zaista ima tu bakterijsku zaraznu bolest. Podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) govore da su od početka studenoga na hripavac testirane tri tisuće ljudi, a on je i potvrđen kod njih 30 posto, rekla nam je dr. Irena Tabain, voditeljica Odjela za izravnu virološku dijagnostiku Službe za mikrobiologiju HZJZ-a. Preciznije, do danas je to bilo 1100 potvrđenih bolesti.
Posljednjih dana u Zagrebu protežu se sve dulje kolone ljudi koji čekaju testiranje pred punktom HZJZ-a pa mnoge to podsjeća na gužvu kakva je vladala na takvim punktovima u pandemiji COVID-19.
Zbog sve većeg pritiska na testiranje, sutra ili najkasnije u petak krenut će i testiranje na hripavac u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar" na Mirogojskoj.
Iz zagrebačkog Ureda za obrazovanje, sport i mlade ovih dana školama šalju dopis epidemiologa o postupanju kod pojave hripavca i nastojanju da se bolest ograniči.
"Sa svrhom ograničavanja širenja hripavca u školskom kolektivu, ljubazno vas molimo da: zamolite roditelje djece koja imaju simptome kompatibilne s hripavcem da ih što prije odvedu izabranom liječniku obiteljske medicine/pedijatru radi pravodobnog postavljanja dijagnoze te da dijete ne dolazi u školu do otklanjanja sumnje na hripavac ili pak završetka liječenja kod potvrđene bolesti; preporučujemo pojačati opće higijenske mjere (češće prozračivanje, redovito čišćenje) u samom objektu škole; u slučaju potvrđenog slučaja hripavca u vašoj školi, kontaktirat će vas školski liječnik s daljnjim uputama", stoji u dopisu koji potpisuje prof. Branko Kolarić, ravnatelj NZJZ "Dr. A. Štampar".
Epidemiolozi očekuju širenje bolesti s obzirom na to da je visokozarazna, da je dio djece necijepljen i nepotpuno cijepljen, a imunitet nakon cijepljenja i preboljenja slabi pa je moguće obolijevanje u blažem obliku. U najvećem su riziku novorođenčad i dojenčad, ali i osobe kojima je oslabljen imunološki sustav. Prosječna inkubacija bolesti je od 7 do 10 dana, ali može trajati od 5 do 21 dan.
Simptomi bolesti mogu se podijeliti u tri stadija. Početni simptomi kod starije djece i odraslih slični su simptomima prehlade i obično uključuju curenje ili začepljen nos, blago povišenu temperaturu i kihanje te jak kašalj. Drugi stadij bolesti karakteriziraju napadaji kašlja i može trajati dva do šest tjedana. "Paroksizmi kašlja sastoje se od pet do deset kašalja u vrijeme jednog izdisaja, nakon čega slijedi udisaj, koji u veće djece zbog suženja glasnica zvuči kao hripanje. Tijekom nekoliko dana kašalj će se obično pogoršati i mogu ga pratiti grčevi i povremeno povraćanje. Napadaji kašlja su učestaliji tijekom noći, praćeni su povraćanjem i umorom, moguće su i neurološke komplikacije. U trećem stadiju oporavka napadaji kašlja postaju rjeđi te prestaju za dva do tri tjedna, uz mogućnost trajanja do nekoliko mjeseci", navodi u dopisu prof. Kolarić i dodaje da moguć razvoj komplikacija – od kojih je bronhopneumonija najčešća – ovisi o dobi, cijepnom statusu oboljelog djeteta i pravovremenoj dijagnostici i terapiji.
– Ljudi su tijekom pandemije COVID-19 bili donekle izolirani pa nisu bili u uobičajenoj mjeri izloženi respiratornim infekcijama, nisu se prokužili nekoliko sezona. Uz to, već godinama pada procijepljenost pa se lakše stvaraju veći džepovi zaraze – objašnjava dr. Sanja Kurečić Filipović, epidemiologinja iz HZJZ-a.
Uzorci brisova za test na pertusis uzimaju se svaki radni dan od 8 do 9.30 sati na testnom mjestu u montažnom objektu ispred Rockefellerove 12, uz uputnicu i zdravstvenu iskaznicu, a preporuka je i nošenje maske.