Još jedni izbori za državni parlament, ovi današnji u Kraljevini Švedskoj, nazvani su ključnima za Europu i daljnja politička kretanja na Starom kontinentu.
I u Švedskoj, koja je do 19. st. bila jedna od najsiromašnijih zemalja, a sada je među prvih 20 u svijetu prema dohotku po stanovniku i ima socijalnu državu koja je primjer u svijetu, u porastu je konsenzus prema protueuropskoj i suverenističkoj stranci Švedski demokrati (SD) Jimmieja Åkessona (39).
Pad vladajućih
Analize pokazuju da ta stranka, koja je preživjela više promjena od osnutka 1988. (osnovana i s članovima neonacističkih pokreta), neće moći sastaviti vladu jer su sve ostale stranke najavile da neće s njom ulaziti u koaliciju. No, SD bi mogao dobiti i 20 posto glasova što je znatan skok u odnosu na 13 posto koliko je dobio na izborima 2014.
Šveđani, kojih ima nešto manje od 10 milijuna, a na birališta ih je pozvano 7,5 milijuna, biraju 349 parlamentaraca, a parlament (Riksdag) izabrat će novu vladu. Najjača je stranka od 1947. Socijaldemokratska stranka čiji je čelnik Stefan Löfven premijer u koaliciji sa Zelenima. Socijaldemokrati su 2014. dobili 31 posto glasova, a sada bi mogli dobiti samo 25 posto.
No ni koalicije lijevog centra (Zeleni, Ljevica, Socijaldemokrati), kao ni koalicija desnog centra (Umjereni konzervativci, Centar, Liberali i Demokršćani) dobit će, čini se, oko 40 posto glasova. Dakle za sastavljanje vlade morat će tražiti saveznike izvan svojih koalicija.
Premijer Löfven pozvao je birače da izaberu stabilnu vladu koja može voditi Švedsku u ovom nesigurnom vremenu. Čelnik Umjerene liberalno-konzervativne stranke Ulf Kristersson kaže da je pitanje integracije ključno u našem vremenu, dok Åkesson drži da su Šveđani na prvom mjestu.
Pitanje izbjeglica (2015. u Švedsku su stigle njih 163 tisuće) bilo je ključno u predizbornoj kampanji, premda se govorilo i o socijalnoj državi i porezima. Počevši od 2016. uvedene su strože mjere za prihvat stranaca i od tada nije ih ušlo više od 25 tisuća godišnje, no njihov život u Švedskoj i dalje je ključna tema političke raspre.
“Švedska više neće biti zemlja s ljudima plave kose i plavih očiju”, kazao je Åkesson i optužio vladu da nije učinila dovoljno da integrira strance. Mnogi listovi pišu reportaže iz gradskih predgrađa, primjerice iz Albyja u predgrađu Stockholma, u kojem žive muslimani i u koja rijetko zalazi i policija.
“Ovdje smo u Bagdadu, a ne u Stockholmu”, kaže jedna stanovnica predgrađa.
Zdravstvo je prioritet
Bez obzira na to što je migracija dominirala političkom raspravom, za Šveđane je to pitanje tek na trećem mjestu. Prema ispitivanju javnog mnijenja koje je objavio jedan od ključnih švedskih listova Svenska Dagbladet, za čak 38 posto ispitanih zdravstvo je najvažnije pitanje, zatim školstvo (34 posto), pa imigracija (29 posto, s time što je interes u padu u odnosu na lipanj kada je zabilježeno 33 posto).
Zanimljivo je da je u državi koja je uzor kad je riječ o socijalnoj skrbi najvažnije pitanje zdravstvo, pa školstvo. Šveđani se žale na predugo čekanje pretraga i na nedostatne uvjete rada u zdravstvu.
Glede školstva, premda je 47 posto mladih između 25 i 34 godine fakultetski obrazovano i iako Švedska troši čak 7 posto BDP-a za školstvo, ocjenjuju rezultate učenika lošima jer su pali na 14. mjesto po PISA-inim testovima. Oni koji su glasovali za SD nisu glasovali samo protiv izbjeglica, nego i protiv EU, a to je ono što najviše zabrinjava tradicionalne stranke, posebice uoči izbora za Europarlament u svibnju 2019.