Facebook, najjača svjetska društvena platforma, i njegov osnivač i šef Mark Zuckerberg u središtu su skandala zbog curenja podataka s profila korisnika. Situacija je dogurala do toga da će Zuckerberg sljedećeg tjedna biti ispitan pred američkim Kongresom.
Mark Zuckerberg javno se ispričao, ali i priznao da su svi koji su ikada imali Facebook profil ili ga imaju, a radi se o oko dvije milijarde ljudi, jednostavno izloženi curenju podataka. Za sada je priznato da je britanska Cambridge Analytica imala uvid u 87 milijuna korisničkih profila, mahom Amerikanaca, ali i 1,1 milijuna Britanaca.
Podaci kao valuta
Podsjetimo, sve je počelo prije pet godina kada je osmišljen kviz ThisisyourDigitalLife. Plasiran je kao aplikacija na Facebooku, kao i niz kvizova i anketa koji postoje i rješavaju se dandanas. No, kada odlučite kliknuti na kviz ili neku zabavnu aplikaciju koja vam, primjerice, postara izgled, računa horoskop ili pronalazi “najboljeg” partnera, uglavnom se od vas traži da toj aplikaciji dozvolite pristup svojemu Facebook profilu. I što ste tada napravili?
Dozvolili ste zapravo još nekome da pristupi podacima s vašeg Facebook profila. Oni na temelju tih podataka, primjerice s obzirom na zemlje koje ste posjetili i postove koje ste lajkali, izračunaju koja vam je država najdraža i to izbace kao rezultat. Sve u svemu – ništa opasno ni korisno, tek kratkotrajna zabava na društvenoj mreži koja vrvi jednostavnim aplikacijama za razbibrigu, ali i nizom zahtjevnijih.
Bit je u tome da sve one rade na temelju podataka koje im pružite. Tako su vjerojatno razmišljali i oni koji su riješili kviz Cambridge Analytice. Čak i nije bio toliko popularan, tek oko 300.000 korisnika riješilo je kviz i zapravo svojevoljno dalo podatke. Ono što je sporno i skandalozno jest da je Cambridge Analytica podatke zapravo preprodala i koristila ih u sasvim druge svrhe. A preko podataka onih koji su riješili kviz Cambridge Analytica dospjela je i do svih njihovih prijatelja te njihovih podataka. Broj se tako popeo na, kako su jučer priznali, 87 milijuna profila Facebook korisnika.
U jednom trenu Facebook je onemogućio da treće strane, u ovom slučaju Cambridge Analytica, imaju pristup i podacima prijatelja onih koji su riješili kviz. No šteta je već bila učinjena. Svi podaci korišteni su u političke svrhe, odnosno kao potpora političkim kampanjama.
Stroža pravila za tvrtke
Osobni podaci, nije tajna, zapravo su glavna valuta poslovnih modela Facebooka, Twittera, Instagrama, Snapchata i ponajviše Googlea jer omogućuju bolje usmjeravanje reklamnih sadržaja, takozvanog personaliziranog sadržaja korisnicima. No ono što ne spada u domenu poštenog poslovanja jest kada se ti podaci koriste i preprodaju trećim stranama ili zlorabe za ciljeve za koje nisu u startu namijenjeni. Istina, regulativa uvijek kasni za novim trendovima.
Zakoni o zaštiti podataka postoje, a uskoro na snagu stupa i nova Uredba o zaštiti podataka koja će biti jedinstvena za sve države članice EU. U njoj su pravila za tvrtke koje prikupljaju podatke stroža i veća su prava korisnika. Svodi se na to da korisnik mora jasno dati dozvolu za korištenje osobnih podataka, može je povući ili tražiti da se podaci uklone. Tvrtke koje se bave prikupljanjem podataka neće pak moći bez znanja korisnika distribuirati podatke niti ih koristiti za ciljeve različite od onih za koje su dobili pristanak.
Skandal Facebook – Cambridge Analytica, da je na snazi bio GDPR, vjerojatno se ne bi dogodio na ovaj način. Svakako ne bi bio u sivoj zoni, ili ga ne bi bilo, ili bi bio označen kao kriminal. Facebook od 25. svibnja obvezni su u EU primjenjivati GDPR.