Sredinom studenog prošle godine broj stanovnika na Zemlji dosegnuo je osam milijardi. Prema revidiranim podacima i procjeni broja svjetskog stanovništva Ujedinjenih naroda za 2022., svjetska populacija dosegnut će vrhunac od oko 10,4 milijarde ljudi negdje u kasnim 2080-ima. Premda su projekcije UN-a najčešće u upotrebi, to ne znači nužno da su najtočnije. Nekoliko alternativnih modela predvidjelo je raniji i niži vrhunac, sugerirajući da bi se svjetska populacija mogla smanjiti puno ranije, piše Tportal.hr.
U posljednjim revizijama UN je snizio vlastite procjene globalnog stanovništva u 2100. s 10,9 milijardi (od 2019.) na 10,4 milijarde (od 2022.).
Visualcapitalist donosi projekcije stanovništva do 2100. triju organizacija: UN-a, Instituta za mjerenje i procjenu zdravlja (IHME) i Međunarodnog instituta za primijenjenu analizu sustava (IIASA).
Iz navedenih podataka možemo vidjeti da UN očekuje kako će svijet dosegnuti vrhunac broja stanovnika 2086. godine, kao i da će zadržati brojku iznad 10 milijardi ljudi 2100. godine.
S druge strane, modeli IHME-a i IIASA-e ne očekuju da će globalna populacija dosegnuti 10 milijardi, već predviđaju vrhunac od 9,7 milijardi u 2060-ima (IHME) ili 9,4 milijarde u 2070. (IIASA). Oba modela također predviđaju da će se stanovništvo do 2100. vratiti na broj od osam milijardi.
Zašto postoje tako velike razlike?
Razlika u broju stanovnika 2100. je znatna, s IHME-ovim predviđanjem nižim od UN-ovog za 1,6 milijardi ljudi, primjerice. Institut za mjerenje i procjenu zdravlja (IHME) istraživački je institut sa sjedištem u Seattleu, koji je 2007. godine osnovala Zaklada Billa i Melinde Gates. Njegova je misija 'dostaviti svijetu pravovremene, relevantne i znanstveno valjane dokaze za poboljšanje zdravstvene politike i prakse'.
Međunarodni institut za primijenjenu analizu sustava (IIASA) međunarodni je istraživački institut sa sjedištem u Austriji, koji datira iz 1972. godine. Osnovan je radi poboljšanja znanstvene suradnje između Sovjetskog Saveza i SAD-a, a danas ima članove u preko 20 zemalja.
Da bismo razumjeli zašto se modeli IHME-a i IIASA-e razlikuju od modela UN-a, pogledajmo projekcije svake organizacije za stopu nataliteta (fertilitet), koja se mjeri kao broj djece po ženi. IHME i IIASA očekuju da će globalne stope plodnosti padati bržim tempom prije 2050., a zatim se stabilizirati kako se približavamo 2100. To je u suprotnosti s projekcijama UN-a, prema kojima će se plodnost smanjivati sporijom, stabilnijom stopom do 2100.
Općenito govoreći, stopa nataliteta u zemlji opada kako ona postaje razvijenija zbog mnogih čimbenika, kao što su više stope obrazovanja za žene (a time i više žena u radnoj snazi), veći pristup kontracepciji, planiranje obitelji i viši troškovi rađanja.
Koliko će brzo padati stopa nataliteta u Africi?
Subsaharska Afrika ima jednu od najviših stopa nataliteta u svijetu, ali ona brzo pada jer regija doživljava brz gospodarski rast. Naprimjer, BDP po glavi stanovnika u subsaharskoj Africi popeo se sa 632 USD u 2000. na 1690 USD u 2022.
Zbog ove ekonomske transformacije neki istraživači vjeruju da će Afrika proći kroz brzu demografsku tranziciju, sličnu istočnoj Aziji, u kojoj rast stanovništva naglo opada. Naprimjer, istraživanje UNICEF-a iz 2021. pokazalo je da su stope nataliteta u Nigeriji pale s 5,8 na 4,6 (smanjenje od 17 posto) u samo pet godina. Razlike u projiciranim stopama fertiliteta mogu se činiti malima, ali čak i nekoliko decimalnih mjesta može imati ogroman utjecaj.
Primjerice, prema UN-ovom scenariju niske plodnosti (stope nataliteta su za 0,5 niže od srednjeg scenarija), stanovništvo bi 2100. bilo znatno manje od sedam milijardi. S druge strane, prema scenariju visokog fertiliteta (stope nataliteta su za 0,5 više od srednjeg scenarija), stanovništvo bi naraslo na 14,7 milijardi.
Upravo zbog toga način na koji se stope nataliteta mijenjaju u regijama s visokim fertilitetom, poput subsaharske Afrike, imat će značajan utjecaj na to kada će globalna populacija dosegnuti svoj vrhunac.