Indonezijski vulkan Tambora je 1815. godine imao najsnažniju vulkansku erupciju u zabilježenoj povijesti. Naime, ta erupcija je promjenila lice Zemlje, uzrokovala je globalno hlađenje i drugi niz posljedica koje su značajno utjecale na čovječanstvo. Međutim, dva stoljeća nakon erupcije znanstvenici su počeli upozoravati kako bi svijet mogao doživjeti sličan događaj i to puno prije nego što mislimo. Erupcija Tambore izbacila je u atmosferu goleme količine sumpornog dioksida (SO₂), plina koji je stvorio aerosolske čestice u stratosferi, reflektirajući sunčeve zrake i smanjujući temperature na globalnoj razini.
Nakon toga, uslijedila je „Godina bez ljeta“ – 1816. godina obilježena hladnim i sušnim uvjetima. Ljudi su umirali od gladi i bolesti, usijevi su propadali, a svijetom se počela širiti i pandemija kolere, piše CNN. "Ovo nije bila samo lokalna katastrofa, već događaj s globalnim posljedicama", ističe Alan Robock, profesor klimatologije sa Sveučilišta Rutgers. Također je istaknuo kako je Tambora smanjila prosječne globalne temperature za najmanje 1 °C, dok su neki dijelovi svijeta, poput Europe, zabilježili drastične padove od nekoliko stupnjeva.
Ova jaka erupcija je navodno utjecala i na kulturu. Mary Shelleyje tako, kloneći se od neuobičajeno hladnog ljeta 1816. u Švicarskoj, napisala je jedno od najslavnijih književnih djela, roman Frankenstein. Profesor klimatologije sa Sveučilišta u Ženevi, Markus Stoffel, tvrdi kako dokazu sugeriraju da postoji šansa 1:6 da se ovakva prirodna katastrofa ponovi i u ovom stoljeću. Međutim, dodaje kako je svijet ovog puta suočen i s klimatskim promjenama.
"Svijet je sada znatno nestabilniji", upozorava Michael Rampino, profesor na NYU. "Učinak buduće erupcije mogao bi biti još gori nego što smo vidjeli 1815. godine", dodaje. Thomas Aubry, znanstvenik sa Sveučilišta u Exeteru, objašnjava kako jedan od ključnih čimbenika je zagrijavanje atmosfere, što može povećati učinak hlađenja vulkanskih aerosola. Naime, aerosolske čestice u toplijoj atmosferi brže se raspršuju i učinkovitije reflektiraju sunčevu svjetlost. Iako bi ovo privremeno snizilo temperature, posljedice bi bile katastrofalne.
Globalno hlađenje, smanjenje sunčeve svjetlosti i promjene u obrascima padalina mogli bi imati ozbiljan utjecaj na ključne regije za proizvodnju hrane, poput SAD-a, Kine i Rusije. Prema analizi osiguravatelja Lloyd’s, ekonomski gubici u prvoj godini nakon velike vulkanske erupcije mogli bi premašiti 3,6 trilijuna dolara. „Ako pogledamo određene regije, utjecaj bi mogao biti znatno veći od globalnog prosjeka od 1 °C,“ ističe May Chim, znanstvenica sa Sveučilišta Cambridge. Povijesni primjeri, poput erupcije Okmoka na Aljasci 43. godine pr. Kr., pokazuju kako bi dijelovi svijeta mogli doživjeti padove temperature od čak 7 °C, što bi ozbiljno ugrozilo sigurnost hrane i izazvalo političke napetosti.
Znanstvenici smatraju kako je u oavkvim situacijama ključna priprema s obzirom na to da se ovakve pojave ne mogu spriječiti. Treba se spremiti na najgori mogući scenari, izraditi plan za evakuaciju te testirati otpornost infrastruktura, ističu znanstvenici. "Čovječanstvo nema nikakav plan,“ ističe Stoffel. „Tek počinjemo shvaćati što bi se moglo dogoditi" dodaje. Područja pod posebnim nadzorom uključuju Indoneziju, jednu od vulkanski najaktivnijih regija na svijetu, i Yellowstone u SAD-u, koji nije doživio masivnu erupciju stotinama tisuća godina. Ipak, predviđanje točnog vremena i mjesta sljedeće erupcije ostaje nemoguće.