Prvi put je došlo dvadesetak osoba zatražiti pomoć u bolnicu “Giovanni XXIII.” u Bergamu u odnosu na stotinjak koliko ih je dnevno dolazilo prvih dana, kaže profesor Giuseppe Remuzzi, direktor instituta za farmakološko istraživanje “Mario Negri” u Milanu.
Razgovaramo preko videa Facebook udruženja stranih novinara (Stampa Estera) u Rimu s profesorom Remuzzijem, koji se trenutačno nalazi u Bergamu, epicentru epidemije koronavirusa u Italiji gdje je do sada umrlo 2060 osoba koje su imale i koronavirus (zapravo podaci koje je danas objavio lokalni list Eco di Bergamo govore kako je u ožujku 2020. u provinciji Bergamo umrlo više od 5400 osoba, od kojih bi se oko 4500 moglo povezati s koronavirusom, umjesto 2060 koliko se službeno povezuje s COVID-19, a ništa se ne zna o uzrocima smrti još 2500, koliko ih je umrlo u svojim stanovima, a na čijim potvrdama o smrti piše “intersticijska pneumonija”), među kojima su i četiri liječnika (u Italiji je umrlo 66 liječnika, a 8358 liječnika, medicinskih sestara, bolničara je zaraženo). U Bergamu je u prosjeku tjedno umiralo 45 osoba, a sada s epidemijom umire ih 313 (tjedan od 15. do 21. ožujka).
– Među tolikim koronavirusima s kojima se sučeljavamo za ovaj teško nalazimo odgovor, način na koji bismo mogli liječiti. Taj virus je različit. Ubija. S koronavirusima imali smo posla već stotinama godina. Suživjeli smo s koronavirusima koji izazivaju prehlade i druge manje stvari, a onda ima i onih gorih kao što su SARS i MERS, ali sveukupno je pet ili šest koronavirusa s kojima se čovjek morao sučeliti. To je virus s kojim se susrećemo prvi put, ali ne i posljednji, objašnjava professor Giuseppe Remuzzi.
Nose li se s njime lakše osobe koje su cijepljenje protiv gripe?
– Ima nekih podataka na osnovu kojih se može kazati da cjepivo protiv gripe daje neku zaštitu, ali to nije potpuna zaštita. Potrebno je cjepivo protiv koronavirusa.
Dok se ne dođe do cjepiva protiv COVID-12, očito je karantena jedini izlaz. No pacijentima se daju i neki lijekovi.
– Ima nekih eksperimenata. U Napulju se s tocilizumabom eksperimentira na 50 pacijenata. Drugdje s drugim lijekovima. Recimo, remdesivir razbija lanac repliciranja virusa i to je obećavajuće.
Postoje osobe koje govore kako to nije opasan virus, druge kako je taj i taj lijek uspješan. Kako vi gledate na to?
– Mi smo u demokraciji i svatko može reći što hoće, ali činjenice ne mogu biti demantirane, one su jasne. Na kraju će se vidjeti činjenice. A, gdje se i kada pojavio virus, objavila je i Kina, odnosno da se pojavio u toj državi polovicom studenoga.
Pa zašto nije zaustavljen?
– Već krajem studenoga i početkom prosinca u Kini je bilo oboljelih od upale pluća, ali se nije znalo da je riječ o koronavirusu jer se nisu radile istrage u tom smjeru. Kineske vlasti govore da je virus u Wuhanu počeo cirkulirati krajem studenoga. Od polovice studenoga do kraja siječnja, odnosno do trenutka kada je Svjetska zdravstvena organizacija priznala epidemiju koronavirusa (30. siječnja 2020. Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je epidemiju koronavirusa javnozdravstvenom prijetnjom od međunarodne važnosti zbog brzine širenja epidemije i velikog broja nepoznanica s njom u vezi, a tek je 11. ožujka 2020. proglasila globalnu pandemiju zbog koronavirusa, op. a.), zamislite koliko je Kineza razdoblju, od polovice studenoga 2019. do kraja siječnja 2020. putovalo Kinom i po svijetu.
Remuzzi iznosi kako je koronavirus u Italiju došao iz Njemačke, ali koje su pogreške učinjene u Italiji i što preporučujete drugim zemljama?
– Važno je identificirati zaraze i izolirati ih. Važno je onda uzeti bris od svih koji su bili sa zaraženom osobom u kontaktu. Tako se može zaustaviti širenje virusa. Osim toga, potrebno je imati dovoljno mjesta u intenzivnoj njezi, jer ako je dovoljno mjesta u intenzivnoj njezi, ljudi ne umiru. Primjer je Njemačka u kojoj je 25.000 kreveta u intenzivnoj njezi i zato mogu liječiti one koji imaju koronavirus. Zato u Njemačkoj ima manje umrlih u odnosu na broj oboljelih. Nama u Italiji manjka još najmanje 4000 ležajeva u intenzivnoj njezi. Također, liječnici, medicinske sestre i bolničari moraju biti zaštićeni. Nažalost, u Italiji na početku pojave zaraze nisu imali dovoljnu zaštitu.
Ima i onih koji drže kako je koronavirus mutirao u odnosu na onaj u Kini?
– Nije mutirao već je identičan onome u Kini. Scienze (znanstvena revija) objavila je rezultate istraživanja. Soj u Njemačkoj i Italiji jednak je onome u Kini. Virus je jako stabilan i širi se svugdje.
Do kada će se širiti u Italiji? Tada bi se otprilike moglo znati i za druge države u kojima se kasnije pojavio...
– Držimo da će se zaraza širiti se do polovice travnja. Bude li se tada zaustavila, dobit će se više mjesta u intenzivnoj njezi, pa će se lakše moći liječiti one koji budu obolijevali. Tek krajem svibnja stvari bi trebale biti znatno bolje. U Lancetu (liječničkoj znanstvenoj reviji) objavljena su 12. ožujka predviđanja i ona su se do sada ostvarila.