Dolaskom novoga predsjednika Hrvatske biskupske konferencije svećenicima u Hrvatskoj porast će plaće. Tako bi mogao zvučati jedan od zaključaka jučerašnje konferencije za medije nakon jesenskog zasjedanja HBK, na kojoj je prvi put nastupio novi predsjednik HBK mons. Dražen Kutleša, zajedno s dosadašnjim predsjednikom HBK mons. Želimirom Puljićem, predsjednikom Komisije "Iustitia et Pax" mons. Đurom Hranićem i glavnim tajnikom HBK vlč. Krunoslavom Novakom.
Radost Dalmacije i Splita
Biskupi su, doista, raspravljali o svojem financijskom sustavu nakon uvođenja eura i odlučili da se iznos misne intencije neće mijenjati, tj. da će nakon konverzije iznositi sedam eura, ali da će se "biti određenih povećanja naknada (tj. plaća) svećenicima, o čemu će biti obaviješteni ordinarijati, koji će onda obavijestiti župe", kako je rekao vlč. Novak.
Slučaj je htio da se ta odluka hrvatskog episkopata preklopi s izborom novoga predsjednika HBK. Zapravo, već se mjesecima uoči izbora govorilo kako najviše šanse za novoga predsjednika ima upravo mons. Kutleša, koji je u fokus javnosti ušao kada je imenovan porečko-pulskim biskupom u slučaju Dajla, tj. kada je papa Benedikt XVI. umirovio dotadašnjeg istarskog biskupa mons. Ivana Milovana, koji nije htio prepustiti crkvenu imovinu talijanskim benediktincima. Koji su se pak naoružali svim mogućim vezama kako bi se domogli svojega nekadašnjega posjeda u Istri, za koje je biskup Milovan izričito tvrdio da pripada njegovoj biskupiji. Kakva je sada situacija s Dajlom, nitko ne zna. Talijanski benediktinci nisu dobili zemljište koje su tražili, baš kao što mi nismo jučer dobili odgovor na pitanje koje smo mons. Kutleši postavili o Dajli, jer to nije bila tema biskupskog zasjedanja, kako nam je rečeno. Zapravo, mons. Kutleša nije mnogo odgovarao na novinarska pitanja. Izbjegao je ono aktualno o neradnoj nedjelji, nije baš ništa rekao o svojim planovima za petogodišnji mandat, kao ni o problemu s brojem katolika u nedavno objavljenom popisu stanovništva. Takvo držanje potvrdilo je njegovu dosadašnju rezerviranost prema medijima jer je i kao porečko-pulski biskup bio distanciran od javnosti, nastavivši takvu praksu nakon imenovanja za splitsko-makarskog nadbiskupa koadjutora i odlaska u Split. Mons. Kutleša (54) pripada srednjoj generaciji biskupa, a s obzirom na to da je dio karijere proveo kao djelatnik Kongregacije za biskupe (kamo je, kako vele, došao rimskim utjecajem mostarsko-duvanjskog biskupa mons. Ratka Perića, čiji je bio vicekancelar), slovi trenutačno za jednog od najutjecajnijih hrvatskih biskupa u Vatikanu. Potvrđuje to i činjenica da ga je papa Franjo 13. srpnja imenovao članom Dikasterija za biskupe. No, prije nego što je postao novim predsjednikom HBK, u biskupskoj konferenciji bio je (i ostao do daljnjega) na čelu Komisije HBK za odnose s državom, što je također važna i visoka funkcija.
U Dalmaciji i Splitu ne skrivaju radost zbog izbora svojega nadbiskupa za novoga predsjednika, premda Kutlešin prethodnik mons. Puljić stoluje u Zadru, tj. u sjevernoj Dalmaciji. No Split se u davnim napetostima između crkvenog sjevera i juga godinama osjećao frustriranim što ne može dati svojega čelnog čovjeka episkopata, pa mu se sada ta želja ispunila. Biskupi i nadbiskupi dobit će u mons. Kutleši marljivog radnika, koji se neće štedjeti, a to je na duhovit način jučer posvjedočio i dosadašnji predsjednik HBK mons. Puljić, rekavši kako je njegov nasljednik bolji od njega. Po čemu, pitali su ga novinari? – Pa eto, završio je sjednicu sat i pol prije ručka – našalio se Puljić na svoj račun jer da to njemu nikako nije polazilo za rukom. Neki su crkveni krugovi svojedobno upravo mons. Kutlešu vidjeli kao nasljednika zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića, a tome u prilog najviše su išle glasine kada ga je papa Franjo primio u izdvojen posjet tijekom pohoda "Ad limina apostolorum" hrvatskih biskupa Rimu prije četiri godine. Papa je nasamo primio kardinala Bozanića, a onda mons. Kutlešu, što su neki vidjeli kao znak smjene na Kaptolu. No, do toga očito nije došlo jer je Kutleša završio u Splitu.
Nije sklon isticanju
Govorilo se tada da već polako pakira kovčege za Zagreb te da traži kupce za vino iz vinograda s Dajle. Kovčezi su raspakirani na jugu, a što je bilo s vinom, ne zna se. Kao što se, kako se čini, mnogo toga neće znati iz budućeg samozatajnog rada novog predsjednika HBK, koji nije sklon javnom isticanju. No budući da nova funkcija lidera episkopata traži i veći javni angažman, morat će malo poraditi i na svojem većem uključivanju u javni prostor. Od svojega prethodnika mons. Puljića tu mnogo može baštiniti jer mu je u javnosti utro put kojim mu ne bi trebao biti problem hoditi. A što se tiče onog povećanja plaća svećenicima s početka teksta, ono sigurno slijedi od 1. siječnja. Definitivno pod palicom novog predsjednika HBK mons. Dražena Kutleše.
ŽIVOTOPIS MONS. DRAŽENA KUTLEŠE
Dražen Kutleša rođen je u Tomislavgradu 25. rujna 1968., od oca Kreše i majke Danice r. Ćurić. Poslije osnovne škole koju je pohađao u Prisoju (1975. – 1983.), ušao je u sjemenište i završio Klasičnu gimnaziju Ruđer Bošković u Dubrovniku 1987. Zatim je upisao i završava filozofsko-teološki studij na Vrhbosanskoj visokoj teološkoj školi u Sarajevu na kojem je 1993. diplomirao. Godine 1994. postigao je bakalaureat pri Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Za svećenika Mostarsko-duvanjske biskupije zaređen je 29. lipnja 1993. u Prisoju. Godine 1995. upisao je poslijediplomski studij kanonskoga prava na Papinskom sveučilištu Urbaniana u Rimu gdje je magistrirao 1997. i doktorirao 2001. Od 1993. do 1995. bio je župni vikar u mostarskoj katedrali i katehist u srednjim školama. Od 1998. do 2006. obnašao je službe vicekancelara u biskupijskoj kuriji, župnog upravitelja u Grudama, predavača kanonskog prava na Teološkom institutu u Mostaru te člana zbora savjetnika i svećeničkog vijeća. Od 2006. do 2011. bio je djelatnik Kongregacije za biskupe u Vatikanu. Od 2010. je vanjski suradnik Kongregacije za bogoštovlje i disciplinu sakramenta. Papa Benedikt XVI. imenovao ga je 17. listopada 2011. za biskupa koadjutora Porečke i Pulske biskupije. Biskupsko posvećenje primio je 10. prosinca 2011. u Eufrazijevoj bazilici u Poreču. Za biskupsko geslo izabrao je riječi iz Psalma 31: „U Tebe se, Gospodine, uzdam!“ Dijecezanskim biskupom Porečke i Pulske biskupije imenovan je 14. lipnja 2012. Za splitsko-makarskog nadbiskupa koadjutora imenovao ga je papa Franjo 11. srpnja 2020. Otad Porečkom i Pulskom biskupijom upravlja kao apostolski upravitelj. Upravljanje Splitsko-makarskom nadbiskupijom preuzeo je 13. svibnja 2022. u splitskoj katedrali Uznesenja Blažene Djevice Marije. U Hrvatskoj biskupskoj konferenciji obnaša službe člana Stalnog vijeća, predsjednika Pravne komisije i predsjednika Biskupske komisije za odnose s državom. Papa Franjo ga je 13. srpnja 2022. imenovao za člana Dikasterija za biskupe. Dana 18. listopada 2022. izabran je za predsjednika Hrvatske biskupske konferencije.