Među kandidatima koji strše ima i onih koje mediji nazivaju mini Merkel, a i onih anti-Merkel, no tko bi zapravo mogao naslijediti njemačku kancelarku Angelu Merkel na čelu vladajuće demokršćanske stranke CDU?
Mini-Merkel je AKK. Annegret Kramp-Karrenbauer, 56-godišnja glavna tajnica CDU-a, bivša premijerka najmanje njemačke savezne države Saarske (Saarland), lojalna je kancelarki i njezinoj centrističkoj politici. Pobijedi li AKK na stranačkom kongresu koji se održava od 6. do 8. prosinca, Merkel može biti spokojna da će se njezin plan ostanka na mjestu kancelarke do kraja ovog mandata, dakle do 2021., ostvariti bez mogućeg provociranja izvanrednih izbora.
Protiv migrantske politike
Pitanje je može li Merkel na to računati ako predsjednik CDU-a postane Jens Spahn, kandidat kojeg njemački mediji i analitičari opisuju kao anti-Merkel, čovjeka koji je na suprotnim pozicijama od kancelarke po mnogim pitanjima, a najbitnije po pitanju migrantske politike. Spahn je mlad, 38 mu je godina, ali u Bundestagu je od svoje 21., trenutačno je ministar zdravstva i pripadnik je desnije struje Merkeličina CDU-a. S te je pozicije često kritizirao Merkel zbog poteza koji odvlače CDU prema centru, pa i socijalno-liberalnoj ljevici. Spahn je konzervativac, katolik i - ponosni homoseksualac. U jednom intervjuu za magazin Der Spiegel iz 2012. založio se za pravo gay parova na posvajanje djece složivši se s tezom da je za djecu bolje da imaju dobre i brižne gay roditelje nego loše i zapostavljajuće heteroseksualne roditelje.
Kad ga je novinar podsjetio na reakciju prvog poslijeratnog kancelara Konrada Adenauera na glasine da mu je šef diplomacije gay ("Sve dok me ne dodiruje, nije me briga", rekao je Adenauer), Spahn je ustvrdio kako je cijelo njemačko društvo, a s njim i CDU, pa i Crkva, evoluiralo od tog doba.
- I gay osoba mogla bi biti kancelar, pretpostavljam - zaključio je u tom intervjuu. Preuzme li antimerkelovac Spahn CDU, bit će na dobrom putu da prvu ženu na čelu Njemačke naslijedi kao prvi gay kancelar.
Spahn, međutim, nipošto nije političar koji pretvara svoju spolnu orijentaciju u politički program. Homoseksualnost nije ono što ga definira kao političara. Ono što ga sada definira je protivljenje politici Angele Merkel, posebice prema migrantima na vrhuncu migrantske krize prije tri godine, za koju vjeruje da je uzrok masovnog bježanja CDU-ovih birača prema drugim strankama.
Kohabitacija bi mogla biti još izazovnija za Merkel ako bi CDU preuzeo Friedrich Merz. Taj 62-godišnjak možda bi se želio osvetiti Angeli Merkel što ga je 2002. najurila s mjesta šefa kluba zastupnika CDU-a u Bundestagu. Godinama je izvan politike, uspješan je menadžer u globalnom biznisu, ali njegova politička uvjerenja također su na liniji onih koji misle da je Merkel odvela stranku previše ulijevo i da je spas za CDU povratak udesno.
Među kandidatima se još spominje i Armin Laschet, premijer najmnogoljudnije njemačke savezne države Sjeverne Rajne - Vestfalije. Ima 57 godina i prati ga glas umjerenjaka, koji bi mogao pomiriti različite struje u stranci nakon odlaska Merkel.
"Ne dirajte našu svinjetinu"
U utrku se možda uključi i Daniel Günther (45), premijer druge najmanje savezne države Schleswig-Holstein. Opisuju ga kao tradicionalista koji brani tradicionalne njemačke vrijednosti. U nekoj raspravi o tome treba li jelovnike u kantinama na radnim mjestima i javnim školama prilagoditi muslimanskim doseljenicima, rekao je da nema govora o tome da se svinjetina miče s njemačkog jelovnika.
Neki njemački mediji spekuliraju o tome da bi u utrku za šefa CDU-a mogao i veteran Wolfgang Schäuble (76), predsjednik Bundestaga i svojedobno šef CDU-a između Helmuta Kohla i Merkel. No, on ne iskazuje takvu ambiciju, a u razgovoru za Deutsche Welle kaže da vjeruje da će Merkel uspjeti odraditi kancelarski mandat do kraja.
- Jednom kad ste izabrani za kancelara, možete biti smijenjeni protivno svojoj volji samo ako u parlamentu postoji većina koja će izabrati drugog kancelara. U ovom parlamentu to je nezamislivo - smatra Schäuble.