Američki predsjednički izbori oduvijek su bili žarište političkih skandala i sporova. Neki od njih ostavili su neizbrisiv trag u povijesti SAD-a. U ovom članku istražujemo 10 najznačajnijih kontroverzi vezanih uz američke izbore u posljednjih 70-ak godina, od spornih glasova do hakerskih napada.
1. Izbori 1960. - Kennedy vs. Nixon: TV debata koja je promijenila sve
Predsjednički izbori 1960. godine između Johna F. Kennedyja i Richarda Nixona spadaju među najkontroverznije u američkoj izbornoj povijesti. Kennedy je pobijedio s minimalnom razlikom u glasovima, a mnogi su tvrdili da je do pobjede došao zahvaljujući izbornoj prijevari u ključnim državama poput Illinoisa i Teksasa. Posebno su bile sporne okolnosti u Chicagu, gdje je gradonačelnik Richard Daley navodno "proizveo" tisuće lažnih glasova za Kennedyja. Nixon je na kraju odlučio ne osporavati rezultate, iako su neki republikanci zahtijevali ponovno prebrojavanje glasova. Ovi izbori označili su i prvu televizijsku debatu predsjedničkih kandidata, koja je imala presudan utjecaj na ishod. Kennedy je ostavio bolji dojam na TV-u, što mu je donijelo prednost među neodlučnim biračima.
2. Izbori 2000. - Bush vs. Gore: Florida i "butterfly ballots"
Predsjednički izbori 2000. godine između Georgea W. Busha i Ala Gorea ostat će upamćeni po kontroverznom prebrojavanju glasova na Floridi. Gore je dobio više glasova na nacionalnoj razini, ali je Bush na kraju proglašen pobjednikom zahvaljujući tijesnoj pobjedi na Floridi. Prebrojavanje glasova na Floridi trajalo je tjednima, uz brojne pravne bitke i optužbe za nepravilnosti. Posebno su bili sporni tzv. "butterfly ballots" u okrugu Palm Beach, koji su mnoge birače zbunili pa su greškom glasali za pogrešnog kandidata.
Na kraju je Vrhovni sud SAD-a prekinuo ponovno prebrojavanje glasova i proglasio Busha pobjednikom s razlikom od samo 537 glasova na Floridi. Mnogi demokrati i danas smatraju da je Gore zapravo trebao biti proglašen pobjednikom.
3. Izbori 2016. - Trump vs. Clinton: Rusko miješanje i Elektorski kolegij
Pobjeda Donalda Trumpa nad Hillary Clinton 2016. godine izazvala je brojne kontroverze. Clinton je dobila gotovo 3 milijuna glasova više na nacionalnoj razini, ali je Trump osvojio većinu u Elektorskom kolegiju i tako postao predsjednik. To je ponovo otvorilo raspravu o smislu Elektorskog kolegija i potrebi njegove reforme. Kritičari tvrde da taj sustav daje preveliku težinu manje naseljenim državama i omogućuje pobjedu kandidatu koji nije dobio većinu glasova birača. Dodatnu kontroverzu izazvalo je miješanje Rusije u izborni proces kroz hakerske napade i kampanju dezinformacija na društvenim mrežama. Istraga specijalnog tužitelja Roberta Muellera potvrdila je rusko uplitanje, ali nije dokazala izravnu suradnju Trumpove kampanje s Rusima.
4. Izbori 2020. - Biden vs. Trump: Pandemija, poštanski glasovi i napad na Kapitol
Predsjednički izbori 2020. godine između Joea Bidena i Donalda Trumpa bili su obilježeni pandemijom COVID-19 i rekordnim brojem glasova putem pošte. Trump je mjesecima unaprijed tvrdio da će izbori biti namješteni i da glasanje poštom otvara prostor za prijevare. Nakon što je Biden proglašen pobjednikom, Trump je odbio priznati poraz i pokrenuo niz pravnih bitki osporavajući rezultate u ključnim državama. Njegove neutemeljene tvrdnje o masovnoj izbornoj prijevari dovele su do nasilnog upada njegovih pristaša u zgradu Kapitola 6. siječnja 2021. godine. Unatoč Trumpovim naporima, sve pravne tužbe su odbačene a svi pokušaji osporavanja rezultata propali su. Biden je na kraju potvrđen kao pobjednik s 306 elektorskih glasova naspram 232 za Trumpa.
5. Kontroverze oko glasovanja poštom: Sigurnost vs. dostupnost
Glasovanje putem pošte postalo je posebno kontroverzno pitanje tijekom izbora 2020. godine. Demokrati su zagovarali širu upotrebu glasačkih listića putem pošte zbog pandemije, dok su republikanci tvrdili da to otvara prostor za prijevare. Istraživanja su pokazala da je glasovanje poštom sigurno i da nema dokaza o značajnijim prijevarama. Međutim, Trump je nastavio s neutemeljenim tvrdnjama o masovnim prijevarama, što je narušilo povjerenje dijela birača u izborni proces.
6. Optužbe za gušenje biračkog prava: Borba za glasove manjina
Demokrati često optužuju republikance za pokušaje gušenja biračkog prava manjina kroz strože zakone o identifikaciji birača, smanjenje broja biračkih mjesta i slične mjere. Republikanci tvrde da te mjere sprječavaju prijevare, dok kritičari smatraju da je riječ o pokušaju da se smanji izlaznost među biračima sklonim demokratima. Ovo je posebno kontroverzno pitanje u južnim državama s poviješću rasne diskriminacije. Vrhovni sud je 2013. godine ukinuo ključne odredbe Zakona o biračkim pravima iz 1965., što je omogućilo državama da uvedu strože zakone o glasovanju bez prethodnog federalnog odobrenja.
7. Utjecaj novca na izbore: Korporacije vs. demokracija
Sve veći utjecaj novca na izbore također je predmet kontroverzi. Odluka Vrhovnog suda u slučaju Citizens United iz 2010. godine omogućila je korporacijama i sindikatima neograničeno trošenje na političke kampanje. Kritičari tvrde da to daje prevelik utjecaj bogatim pojedincima i interesnim skupinama na izbore. Zagovornici odluke smatraju da je riječ o zaštiti slobode govora. U svakom slučaju, troškovi kampanja drastično su porasli u posljednjem desetljeću.
8. Gerrymandering: Manipulacija izbornim jedinicama
Prekrajanje granica izbornih jedinica radi političke koristi, poznato kao gerrymandering, također je kontroverzno pitanje. Obje stranke optužuju jedna drugu za manipuliranje granicama izbornih jedinica kako bi osigurale prednost. Vrhovni sud je 2019. presudio da federalni sudovi nemaju ovlasti odlučivati o slučajevima političkog gerrymanderinga, prepuštajući to pitanje državama. Kritičari tvrde da to omogućuje strankama da učvrste svoju kontrolu u pojedinim državama.
9. Kontroverze oko izbornih strojeva: Tehnologija pod povećalom
Pouzdanost elektroničkih strojeva za glasovanje također je predmet rasprava. Nakon bliskih izbora 2000. godine, mnoge države uvele su nove elektroničke sustave. Međutim, stručnjaci upozoravaju da ti sustavi mogu biti ranjivi na hakerske napade. Posebno su kontroverzni strojevi bez papirnatog traga glasovanja, koji onemogućuju provjeru rezultata. Mnoge države vraćaju se na sustave s papirnatim listićima ili uvode dodatne sigurnosne mjere.
10. Dezinformacije i lažne vijesti: Borba za istinu u digitalnom dobu
Širenje dezinformacija i lažnih vijesti putem društvenih mreža postalo je ozbiljan problem tijekom posljednjih izbornih ciklusa. Strane države poput Rusije optužene su za orkestrirane kampanje dezinformacija s ciljem utjecaja na izbore. Platforme poput Facebooka i Twittera uvele su strože mjere za suzbijanje lažnih vijesti, ali problem i dalje ostaje značajan. Mnogi stručnjaci upozoravaju da dezinformacije predstavljaju ozbiljnu prijetnju demokratskom procesu.
Zaključak: Budućnost američkih izbora
Američki predsjednički izbori oduvijek su bili praćeni kontroverzama, ali posljednjih godina te kontroverze postaju sve intenzivnije. Duboke političke podjele, utjecaj novca i tehnologije te širenje dezinformacija stvaraju nove izazove za izborni sustav.
Unatoč svim kontroverzama, američki izborni sustav pokazao je otpornost kroz povijest. Međutim, jačanje povjerenja birača u integritet izbora ostaje ključni izazov za budućnost američke demokracije. Potrebne su reforme koje će ojačati transparentnost procesa i spriječiti manipulacije, uz istovremeno očuvanje temeljnih demokratskih principa.