Turska je zbog pogibije svoja najmanje 34 vojnika i ranjavanja njih 40-ak u Siriji pokrenula proceduru iz članka 4. Sjevernoatlantskog ugovora, po kojemu neka od saveznica može zatražiti konzultacije svih članica NATO-a ako je ugrožen njezin teritorijalni integritet, politička neovisnost ili sigurnost, no ishod jučerašnjeg sastanka Sjevernoatlantskog vijeća na tu temu ipak nije onakav kakav je priželjkivala Ankara.
Kremlj: Kriva je Ankara
Saveznici su izrazili solidarnost s Turskom, žaljenje zbog turskih žrtava, osudili prekomjerne sirijske i ruske zračne napade u Idlibu, ali nisu išli u smjeru snažnije izjave koja bi Turcima signalizirala da se NATO u znak solidarnosti aktivnije angažira na strani Turske u Siriji. U NATO-ovu solidariziranju naglašen je humani aspekt, ne mogućnost intervencije. Čini se da su Turci poprilično suzili svoj manevarski prostor među saveznicima nedavnim napadom na Kurde u Siriji, te da se to još uvijek osjeća kad se u NATO-u povede rasprava o turskim zahtjevima oko Sirije. – Današnji sastanak je znak solidarnosti s Turskom – rekao je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg. – Saveznici osuđuju kontinuirane, neselektivne zračne napade sirijskog režima i njegove podupirateljice Rusije u provinciji Idlib. Pozivamo ih da zaustave svoju ofenzivu. Da poštuju međunarodno pravo. I da podupru UN-ove napore prema mirnom rješenju – dodao je.
Također u Bruxellesu, ali u drugom dijelu grada, u sjedištu Europske komisije, pozorno su se pratili medijski izvještaji o tome da turska vlada otvara granice za izbjeglice i migrante koji će sada pohrliti prema Grčkoj i Bugarskoj, i dalje prema ostatku EU. No, u Komisiji su do zaključenja ovog izdanja bili uvjereni da su to zasad samo spekulacije.
– Nije bilo nikakve službene obavijesti s turske strane, tako da iz naše točke gledišta izjava (sporazum o migrantima, op. a.) između EU i Turske i dalje stoji, a mi i dalje očekujemo od Turske da se drži toga. Tursko Ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je da nije bilo promjene u službenoj politici ili stavu prema azilantima. Svjesni smo da postoje medijska izvješća o pokretu migranata prema granicama EU, ali najprije moramo dobiti procjenu država članica i naših agencija – rekao je glasnogovornik Europske komisije Peter Stano. Turski mediji objavili su snimke migranata u pokretu prema Grčkoj i Bugarskoj, sve praćeno vijestima da Turska otvara granice i prestaje priječiti njihovo kretanje prema EU, no moguće je da je i ta medijska slika bila dio pokušaja Turske da natjera zapadnoeuropske države na veću angažiranost na turskoj strani u Siriji.
– Bitka za oslobađanje Idliba nastavit će se bez obzira na zvučne mjehuriće koji dolaze od Erdoğana – rekao je jučer sirijski predsjednik Bashar al-Assad, ističući da svaka okupatorska vojska mora otići iz Sirije. – Erdogan može zaboraviti svoj san i maštanje o obnavljanju Otomanskog carstva i turska vojska mora otići, milom ili silom, jer mi je smatramo okupatorskom i agresorskom i imamo legitimno pravo boriti se protiv njih – poručio je Al-Assad. Za napad na turske vojnike Ankara izravno optužuje Rusiju te je najavila odmazdu pa čak i frontalni rat s Rusijom u Siriji. Savjetnik turskog predsjednika, Masoud Hakki, prijeti Rusiji “groznom odmazdom”. – Turska se 16 puta borila protiv Rusije i spremna je ponovno ući u rat – kazao je Hakki naglasivši da će osveta Turske protiv tih ljudi biti “užasna”.
S druge strane, ministarstvo obrane Rusije potvrdilo je da su turski vojnici pucali na ruske bombardere koji su “gađali teroriste u području Idliba” te da turski vojnici nisu bili na promatračkim punktovima već “među teroristima” i da Rusija nije bila obaviještena gdje se nalaze turski vojnici.
Panika i u BiH
Predsjednici Rusije i Turske, Vladimir Putin i Tayyip Erdoğan, izrazili su jučer zabrinutost zbog eskalacije sukoba na sjeverozapadu Sirije. Zbog ozbiljnosti situacije Putin i Erdoğan su u telefonskom razgovoru diplomatski izrazili “ozbiljnu zabrinutost” stanjem u Idlibu i kazali da će razmotriti mogućnost održavanja novog zajedničkog summita.
– Obje strane su naglasile potrebu poduzimanja dodatnih mjera kako bi se normalizirala situacija na sjeverozapadu Sirije – kaže se u priopćenju Kremlja, koji je malo prije toga objavio da je ruska crnomorska flota poslala dva ratna broda naoružana krstarećim raketama Kalibr u blizinu sirijske obale, i to u vrijeme kada ističe ultimatum Erdoğana sirijskoj vojsci da se povuče iz Idliba. – Nećemo odstupiti u Idlibu. Mi nismo gosti u ovom carstvu, mi smo domaćin – kazao je Erdoğan, koji ponovno prijeti puštanjem izbjeglica i migranata prema Europskoj uniji.
Kako bi pokazao da je ozbiljan u svojim prijetnjama, Erdoğan je oko 300 migranata, među kojima su većinom žene i djeca, pustio prema turskoj pokrajini Edirne koja graniči s Bugarskom i Grčkom, objavio je jučer Reuters. Druga skupina migranata okupila se u općini Ayvacik, na Egejskom moru u pokrajini Canakkale te se brodom želi doći do grčkog otoka Lezbosa. Zbog takvog stanja Grčka je s policijom i vojskom pojačala kontrolu morske i kopnene granice s Turskom dok je Bugarska najavila da će poslati najmanje tisuću vojnika da spriječe ulazak migranata iz Turske. Isto tako, bosanskohercegovački dužnosnici izrazili su zabrinutost ako Turska otvori granice za migrante upozoravajući da bi takav rasplet doveo do humanitarne katastrofe, te izazvao velike probleme u BiH. – Očekujemo da Republika Turska poštuje dogovor sa zemljama EU-a. Puštanje više od tri milijuna izbjeglica prema EU bio bi uvod u humanitarnu katastrofu neviđenih razmjera i u tom bi slučaju zajednički odgovor svih članica EU i regije u cjelini bio neminovan i jedina opcija – rekao je ministar sigurnosti BiH Fahrudin Radončić.
Najveće turski gubici od invazije na Siriju 2016. godine
Turski predsjednik Erdoğan već je poslao tisuće vojnika u graničnu sirijsku pokrajinu Idlib te proveo invaziju na suverenu i međunarodno priznatu državu kako bi spasio džihadističke skupine na čelu s Hayat Tahrir Al Sham, bivšom Frontom Al-Nusra, ogrankom Al- Qa’ide u Siriji, koju su SAD i EU stavili na listu terorističkih skupina, koje gube u velikoj ofenzivi sirijske vojske, koja je uz potporu zračnih udara ruskih snaga te boraca Iranske revolucionarne garde i libanonskog Hezbollaha zauzela u posljednja tri dana oko 60 posto područja u južnom Idlibu i u susjednoj pokrajini Hami. U napadu sirijske vojske u četvrtak navečer turska strana pretrpjela je najveće gubitke u jednom napadu od početka intervencije u Siriji 2016. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izrazio je Turskoj “sućut” zbog gubitka vojnika i kazao da će Moskva učiniti sve kako bi zajamčila njihovu sigurnost.