Mnogi očito jedva čekaju da njemačko gospodarstvo zapadne u tešku krizu. Jasno, loše vijesti se bolje prodaju. Ali, stvarnost izgleda drukčije, smatra Henrik Böhme.
U četvrtak sljedećeg tjedna, u osam sati ujutro, Njemačka će službeno upasti u recesiju. Jer, tada će vrhovni njemački statističari objaviti brojke o gospodarskom rastu u trećem tromjesečju. I tada će, po svemu što je dosad poznato, ispred brojke stajati minus. A s obzirom da je i u drugom tromjesečju ispred brojke o gospodarskom rastu stajao minus, to znači: Njemačka je u recesiji. Konačno!
Tada nastupa vrijeme katastrofičara: zar nismo to već stalno govorili! Stvari idu prema dolje. A i kraj svijeta je ionako blizu. Samo što to nije točno, piše Deutsche Welle.
Posvuda nesigurnost
Prvo, radi se o - u stvarnosti - nebitnoj takozvanoj "tehničkoj recesiji". Zato što si je netko jednom smislio tu stvar s dva uzastopna tromjesečja. I drugo, većina stručnjaka se slaže da stanje stvarno nije loše i da neće dugo trajati. Jer, do kraja godine će njemačko gospodarstvo opet rasti, makar to bilo samo pola posto.
Nemojte me krivo shvatiti: brojna poduzeća trenutno proživljavaju napeta vremena. Trgovinski ratovi, ne samo između Amerikanaca i Kineza, zadaju im glavobolju. Uz to ova never-ending-story oko Brexita, što ukupno gledano usporava gospodarske aktivnosti. To jako osjeća njemačka strojograđevna industrija kao i kemijska industrija. Autoindustrija, uključujući i dobavljače autoindustrije, nalazi se u procesu najvećih promjena otkako se proizvode automobili. Automobili, strojevi, kemija: kad tri najveće industrijske grane u Njemačkoj imaju poteškoća to nedvojbeno ostavlja tragove.
Nesigurnost koja vlada u brojnim tvrtkama očito se prenosi i na one koji stanje promatraju i koji bi iz toga trebali načiniti prognoze: tu gotovo ništa više nije u redu. Jednostavno zato što je svijet postao puno kompleksniji i što brojni modeli za prognoze potječu još iz analognog vremena. Digitalna preobrazba nije ugrađena ni u jedan model za izradu prognoza. Tako se događa da je industrijska proizvodnja u kolovozu iznenada porasla, iako je većina augura računala sa smanjenjem. A onda ti isti auguri odmah upozoravaju da to može biti samo rast kratkog daha i da će već u rujnu predznak gospodarskog rasta biti negativan.
Za rast je potreban pad
I što se dogodilo? Četiri tjedna kasnije je objavljeno da je industrija u rujnu iznenadila s pozitivnom bilancom poslovnih naloga, govori se čak o stvaranju temelja za rast. Zato, a i s obzirom da su se u posljednje vrijeme stabilizirali i drugi indikatori konjunkture, promatrači smatraju mogućim da će najveće gospodarstvo u Europi krajem godine ponovo biti na kursu rasta. A to je loše za sve one koji su se nadali padu njemačkoga gospodarstva.
Ono što se često zaboravlja jest da je za Njemačkom desetljeće gospodarskog rasta. Brojne tvrtke više nisu mogle primati poslovne naloge jer su njihovi kapaciteti bili popunjeni. Često spominjani manjak stručne radne snage je pokazatelj te potražnje. Postojala je čak opasnost pregrijavanja njemačkoga gospodarstva, sa svim negativnim posljedicama koje to može imati, kao što je primjerice strahovit porast cijena. Zato brojnim tvrtkama nedvojbeno odgovara određeno smanjenje aktivnosti. Ne zaboravimo, govorimo još uvijek o konjunkturnim ciklusima. A takav ciklus se sastoji od rasta i pada.
Kao što rekoh, to malo pomaže dobavljaču koji je dosad proizvodio kućišta prijenosnika za Daimlera ili VW, a sad ih manje trebaju jer elektro-automobili ne trebaju prijenosnike. Izazov koji se nalazi pred tim poduzećima je snaći se u toj preobrazbi. Ali, uvijek je bilo tako. Bez te sposobnosti koja odlikuje njemačka srednje velika poduzeća njemačko gospodarstvo ne bi bilo ono što je danas: globalni igrač.