Salmonelozna piletina na hrvatskom tržištu, a Ministarstvo poljoprivrede, umjesto da obavijesti i hrvatske potrošače, obavijest šalje samo na obavijesnu internetsku stranicu RASFF sustava brzog uzbunjivanja za hranu Europske komisije? Upravo to se, naime, dogodilo u vrijeme kad javnost i brojni stručnjaci dvoje jesu li nedavnoj smrti dječaka iz Bregane kumovala salmonelozna jaja iz Poljske, a hrvatska mesna industrija upozorava kako je i uvozna svježa piletina u rinfuzi, na koju trgovci najčešće ne stavljaju ni deklaraciju ni rok trajanja na frižiderima, iz kojih se zbog jeftinoće brzo razgrabi, potencijalna bomba i znak za rigoroznije kontrole na domaćem tržištu.
Zabilježba da piletina više nije na tržištu
Prema izvještaju Hrvatske na RASFFF-u od 11. studenoga, stoji, naime, kako je Salmonella enteriditis pronađena u rashlađenim svježim pilećim prsima iz Poljske, na uzorku kojega je na pretragu dao sam trgovac. No kako joj je u trenutku dobivanja pozitivnog nalaza na salmonelu već istekao rok, nije objavljen „alert“, odnosno uzbuna na nivou EU, već samo zabilježba kako više nije na tržištu i zbog toga nisu poduzete ni bilo kakve akcije.
Koliko je prije isteka roka salmonelozne piletine prodano kilograma ili je ona dok su se čekali nalazi uzorkovanja stajala zbrinuta u nekoj hladnjači, ne zna se. U slučaju da je dospjela na tržište građane je od veće epidemije mogla zaštititi tek dobra termička obrada. No zna li se kako su nalazi za uzorke od 21. listopada stigli 2. studenoga, a i RASFF obaviješten tek 10-ak dana kasnije, upućeni se opravdano pitaju zataškava li se išta i zašto hrvatska javnost o tome ne treba ništa znati.
Ministarstvo: Više informacija o svemu u srijedu
Tim više što se i s potencijalno opasnim jajima iz Poljske, koja je pod sumnjom u zarazu prijavilo čak 12 EU zemalja niti u hrvatskim uzorcima niti u poljskoj pakirnici na kraju nije pronađena salmonela. Salmoneloznu piletinu iz Poljske ovih su dana pak prijavili i sami Poljaci, Litavci i Talijani, dok je Hrvatska prema RASFF-u 8. studenoga „zatajila“ i salmonelozna rashlađena svježa pačja prsa iz Mađarske za koju su, kako piše, poduzete i akcije uništavanja, a uzorkovana je također 21. listopada na zahtjev jednog trgovca.
Iz Ministarstva poljoprivrede su tek kazali kako hrvatske potrošače nisu obavijestili jer je u vrijeme laboratorijskog nalaza salmonelozne piletine nije bilo na tržištu. Više informacija, tvrde, javnosti će podastrijeti u srijedu.
Osim u jajima, Poljska „pliva“ i u hiperprodukciji svježe piletine. U uvozu teškom 353 mil. kuna ili 23 tisuće tona svih vrsta peradi, od koje je oko polovice namijenjeno preradi, oko 6000 tona ili oko 5 mil. poljskih pilića završilo je lani na hrvatskom grillu, u rinfuzi kao pileći bataci i zabatci s dijelom leđa... Ove je pak godine, kako je nedavno za Večernji list rekao direktor Croatiastočara Branko Bobetić, već u prvih šest mjeseci u odnosu na isto razdoblje lani uvoz veći za 15%, čime se urušava domaća, donedavno samodostatna hrvatska proizvodnja. I u kojoj samo Vindija, primjerice, godišnje i u vlastitim laboratorijima obavi najmanje 100.000 analiza.
Zanimljivo je da trgovci sve češće dušebrižnički sami obavještavaju potrošače o povišenim dozama histamina u ribi, „višku“ kikirikija u keksima koji su opasni za alergičare…, a u slučaju salmonelozne piletine zakazali su baš svi u lancu.