U predizbornoj godini konačno će biti donesena Strategija demografske revitalizacije Hrvatske u kojoj se ove godine očekuje dosad najmanji broj rođene djece, njih svega oko 32 tisuće, dok je prije desetljeće, kada su ušli u EU, broj rođenih bio 40 tisuća. Prema onome što je "procurilo" u javnost, naknada za drugih šest mjeseci roditeljskog dopusta trebala bi se povećati na iznos od najmanje dvije prosječne plaće. Dječji doplatak, koji je sada sveden na socijalnu pomoć najsiromašnijima od 26 do 40 eura, trebao bi, ovisno o dohotku obitelji, iznositi od 400 do 600 kuna po djetetu. No, iz Središnjeg državnog ureda za demografiju ističu da je planiran rast roditeljskih naknada i doplatka, ali da iznos nije do kraja definiran!
Socijalne mjere
Inače, Hrvatska još nema doplatak za svu djecu, koji ima polovica članica EU, a primjerice, Njemačka je od ove godine odlučila podići doplatak za svu djecu na 250 eura. Moguće podizanje roditeljske naknade za drugih šest mjeseci roditeljskog dopusta na najmanje dvije prosječne plaće i dječjeg doplatka za određen broj djece na maksimalno 600 kn akademik i demograf prof. dr. sc. Anđelko Akrap komentira: – To su mjere socijalne politike koje mogu imati pozitivan pronatalitetni učinak i dobrodošle su, ali nisu dovoljne. Jedna mjera ne može zaustaviti ovakve izrazito nepovoljne demografske trendove, već jedino cjelovita populacijska politika. A to znači da populacijska politika treba biti sastavni dio ekonomskog razvoja zemlje i mora imati specifične mjere za izrazito nepovoljne demografske trendove u manje razvijenim dijelovima Hrvatske. Naravno, sada kada se rađa malo djece naprosto je više novčanih sredstava, ali te socijalne mjere podizanja naknade tijekom roditeljskog dopusta i povećanje dječjeg doplatka, koje se donose pri kraju mandata Vlade, nedostatne su ako sve ostane na njima. Populacijska politika mora biti dio ukupne razvojne politike i, naglašavam, državna politika i vlasti i opozicije i, dok se to tako ne shvati, neće biti pomaka. Sve te mjere koje se donose moraju biti dugoročna politika, a ne da se mijenjaju s promjenom vlasti, da se kod roditelja stvara osjećaj nesigurnosti i nesigurnih mjera kao što je to bilo u Zagrebu i da se ukidaju s promjenom vlasti pa tim mjerama onda nitko više ne vjeruje – ističe Akrap.
Jesu li neslužbene informacije o povećanju roditeljskih naknada za drugih šest mjeseci dopusta i dječjeg doplatka točne i jesu li to jedine mjere demografske revitalizacije, odnosno koje se još demografske mjere predložene, poslali smo upit Središnjem državnom uredu za demografiju i mlade.
"Nacrt prijedloga Strategije demografske revitalizacije Hrvatske do 2033. još je uvijek dokument koji je u izradi te kao takav nije dostupan javnosti. U predstojećem razdoblju slijedi usuglašavanje s tijelima državne uprave koja su nadležna za provedbu javnih politika predviđenih nacrtom te upućivanje navedenog dokumenta u proces e-savjetovanja. Iznos naknada još nije do kraja definiran, ali je svakako planiran rast što je u skladu s najavom i politikom Vlade jer je ideja da se što više pomogne građanima Hrvatske."
Pitali smo ih hoće li se ići na univerzalni doplatak za svu djecu, no na taj dio pitanja nismo dobili odgovor. Inače, rodiljna naknada za prvih šest mjeseci djetetova života u mandatu ove Vlade dignuta je na cijelu plaću. Neslužbeno doznajemo, predložene su još neke mjere, no prijedlog Ureda za demografiju još nije prošao stručnu analizu niti su dobivena mišljenja ministarstava.
Nikad manje djece
Inače, Hrvatska je lani imala najmanji broj rođene djece ikad, njih 33.994, a privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku za prva tri mjeseca ove godine pokazuju da će 2023. biti još lošija po broju rođenih. Naša se zemlja u EU po izdvajanjima za dječji doplatak ubraja među pet EU članica s najnižim izdvajanjima. U posljednja dva desetljeća broj djece koja primaju doplatak se više nego prepolovio. Još 2002. doplatak je primalo oko pola milijuna djece, a danas svega njih 189.212, odnosno imamo svega 95.884 korisnika doplatka za djecu.
Ne rastu. Usklađuju se s inflacijom.