Ivica Todorić bio je većinski vlasnik. Donosio je veliku većinu banalnih odluka i sve krucijalne financijske odluke. U osam godina, koliko sam bio u upravi Agrokora nismo imali sjednicu ni sastanak uprave. Ne sjećam se da sam ikada vidio ili potpisao neki zapisnik sa sjednice uprave. Za neistinite financijske izvještaje prvi put sam čuo kada ih je objavio Ante Ramljak, izvanredni upravitelj. Znam da su u Agrokoru isplaćivane dividende, no nikada nisam nadzornom odboru podnosio prijedloge odluka o usvajanju revidiranih financijskih izvješća. O tome ništa nisam znao. Ivica Todorić bio je odgovoran za financijske i novčane tijekove i on je nekoliko dana prije stupanja na snagu lex Agrokor, svim članovima uprave, a bilo ih je četvero, pa i meni, dao dokument iz kojeg proizlazi da je Todorić odgovoran za sve u pogledu financija. Todorić je taj dokument i vlastoručno potpisao – kazao je u svojoj obrani Mislav Galić, jedan od osumnjičenih u slučaju Agrokor.
Poricali optužbe
Poput njega i većina ostalih osumnjičenika je pred istražiteljima iznijela obranu, mahom poričući optužbe koje im tužiteljstvo stavlja na teret. Zajedničko obranama svih osumnjičenika, bez obzira na to koju su funkciju i u kojem periodu obavljali, tvrdnje su da o financijskoj situaciji u Agrokoru te lažiranju financijskih izvješća ništa nisu znali. O tome kako je funkcionirao najveći poslovni subjekt u zemlji iskazivao je i Ivan Crnjac, koji je kazao da ni njemu o isplati dividende ništa nije bilo poznato.
– Uprava Agrokora nije raspravljala o financijskim izvješća, a ja sam ta izvješća vidio ili malo prije no što su objavljena na mrežnoj stranici Agrokora ili nakon što su već bila objavljena – kazao je Crnjac. Da je Ivica Todorić bio glavni kada su financije Agrokora u pitanju, u obrani je ustvrdio i Damir Kuštrak.
– Financijska izvješća Agrokora nisam potpisivao, potpisivao ih je Todorić. Uprava nije raspolagala podacima koji su prethodili izradi financijskih izvješća, a svi podaci dostavljani su na uvid ovlaštenom revizoru Oliviju Discordiji. Nisam imao razloga sumnjati u vjerodostojnost tih podataka. Uprava Agrokora nije donosila nikakve odluke jer je Todorić mogao zastupati društvo pojedinačno i samostalno, što je i činio. S knjigovodstvom nisam imao nikakve veze, a da su se neki materijalni troškovi isknjižavali, prvi put sam čuo kada se javnosti obratio privremeni povjerenik – ustvrdio je Kuštrak.
Ne vjeruju im
Navodima citiranih obrana tužiteljstvo ni najmanje ne vjeruje, pogotovo zato što se dijelovi tih obrana ne poklapaju s do sada prikupljenom dokumentacijom, ali ni s iskazima ispitanih svjedoka. Saslušani revizori iz kuće Baker Tilly iskazali su da su od 2006. ukazivali da Agrokor precjenjuje rezultate te da lažno prikazuje novac i novčane ekvivalente. Ukazivali su i na knjiženja bez vjerodostojne dokumentacije, na velik broj preknjižavanja krajem poslovne godine, zbog čega su revizori još 2010. posumnjali da su poslovni rezultati Agrokora za 2009. – namješteni. Iz interne dokumentacije spomenute revizorske kuće, koja je sada u rukama istražitelja, proizlazi da su revizori upozoravali da postoji mogućnost namještanja rezultata u međusobnim transakcijama društva koncerna. Prema istom izvoru, u 2009. Agrokor nije digao nijedan kratkoročni kredit, međutim povećao je kratkoročno zaduživanje kod povezanih poduzeća koja su Agrokoru davala pozajmice, a da bi to mogli učiniti, podizali su kredite na svoje ime. Revizori su upozorili i na specifičan položaj Agrokora, navodeći:
“Tijekom godina Agrokor postaje veoma značajan koncern koji pod svojim utjecajem ima velik broj tvrtki različite branše. Agrokor ima gotovo monopolsku poziciju u društvu. Problemi u funkcioniranju Agrokora kao sistema imali bi značajan utjecaj na cjelokupno hrvatsko društvo.” Revizori su preporučili i da se za 2009. da negativno mišljenje na financijski izvještaj Agrokora, no njihove preporuke nitko nije uvažio. A da je netko te preporuke uvažio, možda se Todorić ne bi upustio u financijske malverzacije za koje ga se sada sumnjiči.
Dionice Mercatora
Jedna od njih je, kako se sumnja, i situacija oko dionica Mercatora, o čemu je iskazivao jedan od svjedoka. Prema riječima tog svjedoka, Agrokor nije naplatio potraživanje koje je imao prema Todoriću, odnosno društvu Agrokor Ivestments B.V., koje je 100 posto u Todorićevu vlasništvu te koje je osnovano samo da bi držalo dionice Mercatora.
– Todorić je Agrokoru tijekom 2017. prodao 10 posto dionica Mercatora, a ostatak je založio u korist Sberbanka. Po Todorićevu nalogu, u veljači ili ožujku 2017. sastavio sam ugovor o ustupu tražbine. Ugovor sam antedatirao, stavivši na njega datum od 31. prosinca 2016. Prije toga Todorić se raspitivao ima li još kakva slobodna nekretnina jer je preostale dionice dao u zalog Sberbanku. Odgovoreno mu je da postoji njegovo potraživanje prema Agrokor Ivestments B.V. od 151 milijun eura po ugovoru o zajmu dioničara od 24. lipnja 2014. Sačinjen je ugovor o ustupu tražbine, koji su u ime uprave Agrokora potpisali Piruška Canjuga i Ivica Sertić, s tim da sam dobio direktnu uputu od Todorića koje članove uprave da navedem kao potpisnike – ispričao je svjedok .Ugovor o zajmu dioničara sastavljen je u Nizozemskoj, a drugi svjedok naveo je da su u Nizozemskoj 2014. osnovane Agrokorove tvrtke radi akvizicije Mercatora. Tvrtke su bile u 100% vlasništvu Todorića, njima je Deutsche Bank isplatio 200 milijuna eura kredita. Taj je iznos potom isplaćen kao dividenda na Todorićev privatni račun u Nizozemskoj, da bi ga isti dan Todorić dao u zajam Agrokor Ivestments B.V. koje ga je pozajmio Mercatoru.