Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) predstavio je u utorak rezultate europskog istraživanja ESPAD 2015. o trendu smanjivanja pijenja i pušenja kod adolescenata, s naglaskom na konzumaciju novih droga te novih potencijalno ovisničkih ponašanja, koji ukazuju da učenici manje piju i puše, ali su podatci o pijenju pet i više pića u jednoj prigodi i dalje zabrinjavajući.
Istraživanje ESPAD provodi se već 20 godina, a u istraživanju ESPAD 2015 sudjelovalo je 35 zemalja s ukupno 96 043 učenika koji su u 2015. navršili 16 godina, a koji su ispunili standardizirani anonimni upitnik.
Pozitivne promjene su vidljive vezano za pušenje učenika. Po rezultatima istraživanja, više od polovice učenika je izjavilo da nikada nije pušilo, dok je manje od četvrtine, njih 21 posto, izjavilo da trenutno puši. Udio učenika koji su počeli pušiti u dobi od 13 godina i ranije smanjio se u proteklih dvadeset godina s 10 na četiri posto.
U Hrvatskoj, 38 posto učenika nikad u životu nije pušilo cigarete, dok je 62 posto njih imalo to iskustvo, a 33 posto učenika je lani izjavilo da su trenutni pušači.
Udio mladića koji puše na dnevnoj bazi, kao i onih koji su rano započeli s takvim ponašanjem je i nadalje viši u odnosu na djevojke.
Promatrajući trend kroz godine istraživanja, zamjetno je da se spolni jaz smanjio u posljednjih dvadeset godina. Usprkos vrlo strogim zakonima vezanim uz prodaju duhanskih proizvoda maloljetnicima, u većini zemalja učenici navode kako lako mogu nabaviti cigarete, a u Hrvatskoj to tvrdi 72 posto učenika.
Adolescenti i dalje puno piju
Adolescenti u Europi i nadalje piju mnogo, ali vidljiv je pozitivan trend jer se uporaba alkohola među učenicima od 1995. smanjila s 89 na 81 posto. Promjene su se dogodile nakon vrhunca 2003.
Po podatcima ESPAD 2015. u Hrvatskoj je 92 posto učenika u životu pilo alkohol, 55 posto u posljednjih 30 dana, a 16 posto ih je u posljednjih 30 dana iskusilo pijanstvo.
Učestalost pijenja pet ili više pića u jednoj prigodi (tzv. heavy episodic drinking) nije se promijenila više od 20 godina, s rezultatima iz 2015. podjednakim onima iz 1995.
Ipak, nakon zabilježenog porasta prevalencije takvog pijenja u razdoblju od 1995. do 2011., u nekim zemljama se bilježi njen pad.
U usporedbi s podacima iz zadnja dva vala istraživanja, prevalencija za mladiće smanjila se s 44 na 37 posto, a za djevojke s 38 na 33 posto. Manje je pozitivno da je svaki treći učenik (35 posto) izjavio da je pio pet ili više pića u jednoj prigodi u posljednjih mjesec dana.
Po učestalosti takve vrste opijanja, Hrvatska je po ESPAD 2015. na petom mjestu u Europi, a mladići to čine češće od djevojaka.
U Hrvatskoj 87 posto učenika navodi da je alkohol lako ili vrlo lako dostupan.
Iznad europskog prosjeka u konzumiranju droga
Uporaba psihoaktivnih droga je stabilna, ali i nadalje s visokim udjelom, a razlikuje se od zemlje do zemlje i kreće se u rasponu od 6 do 37 posto.
U prosjeku, 18 posto učenika je izjavilo da je uzelo drogu barem jednom u životu. Nakon zabilježenog uzlaznog trenda u razdoblju od 1995. do 2003. u učestalosti uporabe ilegalnih droga, ona je od 2003. stabilna, ali i dalje vrlo visoka - u 10 zemalja sudionica istraživanja ona iznosi preko 25 posto.
Hrvatska se po konzumaciji ilegalnih droga u životu nalazi iznad europskog prosjeka – 22 posto učenika navodi da je barem jednom u životu probalo drogu.
Prema izjavama učenika, najučestalija droga koju konzumiraju je kanabis. Tako 16 posto europskih učenika navodi da su uzimali kanabis barem jednom u životu, a 7 posto ih je uzimalo kanabis u zadnjih mjesec dana.
U Hrvatskoj je 21 posto učenika uzelo kanabis barem jednom u životu, a 8 posto ih je uzelo kanabis u posljednjih 30 dana.
Percepcija dostupnosti kanabisa u odnosu na druge droge je visoka. Tri od deset učenika smatra da lako mogu nabaviti kanabis, dok je percepcija dostupnosti za ostala sredstva ovisnosti niža.
U Hrvatskoj 42 posto učenika smatra da lako ili vrlo lako mogu nabaviti kanabis, ecstasy 17 posto, kokain 14 posto, amfetamine 16 posto, metamfetamini 11 posto i crack 12 posto.
Uporaba novih psihoaktivnih droga postavlja novi izazov pred sve uključene u prevenciju ovisnosti kod mladih pa su u novom valu istraživanja postavljena pitanja o tome.
Četiri posto učenika u ESPAD zemljama navodi da je barem jednom u životu probalo novu psihoaktivnu dogu, dok je 3 posto učenika izjavilo da je koristilo nove droge u posljednjih 12 mjeseci. Učenici prosječno češće koriste nove psihoaktivne droge u odnosu na amfetamine, ecstasy, kokain ili LSD.
Po uzimanju novih psihoaktivnih droga učenici u Hrvatskoj su iznad europskog prosjeka. Njih 7 posto navodi da je u životu probalo nove psihoaktivne droge, a u posljednjih 12 mjeseci nove psihoaktivne droge uzelo 6 posto učenika .
Zabrinutost zbog kockanja među mladima
Ovogodišnje izvješće navodi da je potrebno vrlo pažljivo proučiti i istražiti razvoj ovisnosti o internetu među mladima, s obzirom na to da je u današnje vrijeme internet sastavni dio svakodnevnice.
Djevojke su koristile društvene mreže više od mladića (četiri ili više dana u tjednu; 83 posto djevojaka u odnosu na 73 posto mladića).
Očekivano je on-line igranje igrica više zastupljeno kod mladića, a u svim zemljama sudionicama istraživanja je zabilježen veći udio mladića koji su izjavili da su u životu kockali u bilo kojem obliku (23 posto u odnosu na 5 posto kod djevojaka).
ESPAD grupa zato naglašava zabrinutost zbog sve veće popularnosti on-line igranja igara i kockanja među mladima navodeći prioritetnima mjere kojima je cilj prevencija problema povezanih s kockanjem kao što su dugovi, psihološki problemi i društveno nepovoljniji položaj.
ESPAD je međunarodno istraživanje koje se od 1995. svake četiri godine provodi među 15-godišnjacima i 16-godišnjacima u zemljama Europe, uključujući i Hrvatsku.
Istraživanje kojega su rezultati predstavljeni je šesti val istraživanja, ujedno i 20- godišnjica njegovog provođenja.
Kroz ukupno šest valova u istraživanju je sudjelovalo 46 zemalja, a temeljni mu je cilj prikupljanje standardiziranih, međunarodno usporedivih podataka o pušenju duhana, pijenju alkohola i uporabi psihoaktivnih droga među 15 i 16 godišnjacima u europskim zemljama i sagledavanje čimbenika koji utječu na takva ponašanja.