HRVAT IZ ŠVEDSKE:

'Uljepšava se slika o disciplini Šveđana, a policija je i ovdje tjerala goste iz barova i restorana'

Foto: reuters/pixell
'Uljepšava se slika o disciplini Šveđana, a policija je i ovdje tjerala goste iz barova i restorana'
27.04.2020.
u 10:22
Pogledaj originalni članak

Iako je u Švedskoj je za vikend bilo 18.640 oboljelih od koronavirusa i oko 2200 mrtvih još uvijek je velika većina Šveđana uvjerena da vlada i glavni švedski epidemiolog Anders Tegnell znaju što rade. I da je manje restriktivan švedski pristup u suzbijanju epidemije dobar put. Usporedbe radi, Norveška Danska i Finska zajedno imaju 20,6 tisuća zaraženih i tri puta manje mrtvih od Švedske.

Švedsku strategiju treba gledati i u svjetlu činjenice da su Šveđani rekorderi u EU po samačakom životu jer je u toj zemlji više od 50 % kućanstava samačkih, a i kao narod i bez korone su distancirani odnosno manje se druže, osobito u odnosu na jug Europe. Usto, Švedska je u samom vrhu EU po dobrom zdravstvenom stanju svojih građana, pa su Šveđani u prosjeku dobrog zdravlja sa 74 godine, a Šveđanke sa 72 godine.

Osim toga postoje još neke specifičnosti Šveđana o kojima se u medijima manje priča. - Šveđani su uzeli svoj smjer u borbi protiv COVID-a19 iz kojeg će izaći kao pobjednici ili će netko morati odgovarati ako im se takav pristup obije o glavu - govori Ante Pavić (29), koji živi u Štokholmu s obitelji.

Glavi grad je najpogođeniji epidemijom i premda barovi, restorani, trgovine i banke rade, ne može se reći da je na ulicama Štokholma puno ljudi. Vidljivo je to po fotografijama glavnog grada koje nam je poslao Pavić. Ljudi šeću, u parkovima ima obitelji s djecom i mladih na terasama barova i restorana, ali gužve na ulicama tog milijunskog grada nema. No, Šveđani ne nose maske. Veliki dio ih radi od kuće, a oni koji to ne mogu ako osjete bilo kakav simptom od izbijanja epidemije, imaju pravo ostati doma 14 dana bez odlaska liječniku i otvaranja bolovanja uz naknadu od 80 % plaće. Dovoljno je samo da se telefonom jave poslodavcu, kaže nam Pavić.

- Trgovinama, bankama, teretanama, restoranima, barovima je prepušteno da reguliraju socijalnu distancu u svojim prostorima, imaju naljepnice o važnosti držanja razmaka, neki i pregrade. Ipak, u restoranima i barovima promet je pao. Malo se u medijima uljepšava slika o tome da su svi Šveđani disciplinirani, da poštuju preporuke vlasti, a nisu. Prije nekoliko dana nezavisni portali prenijeli su da je policija iz desetak barova i restorana tjerala goste jer ih je bilo previše i nisu se držali preporučenih mjera socijalne distance. Većina mainstream medija ne kritizira lijevu vladu zbog pristupa epidemiji, ima, naravno, znanstvenika i liječnika koji vladu kritiziraju i traže da se uvedu strože mjere, ali o tome se više može pročitati na nezavisnim portalima – govori Pavić.

Rade i dalje osnovne škole i vrtići. No, odluka o radu osnovnih škola i vrtića ne temelji se samo na dosadašnjim spoznajama da manja djeca imaju blage simptome ako se zaraze nego i na ekonomskoj računici države. U Švedskoj je djeci do 8. razreda osnovne škole omogućen boravak u školama dok su im roditelji na poslu.

- Da sada ne rade sada vrtići i osnovne škole to bi značilo da bi svi roditelji morali ostati doma, a u tom slučaju država je dužna isplatiti pomoć roditeljima za skrb o djeci koja ne mogu biti sama kod kuće. To bi bio velik financijski teret za državu. S druge strane srednje škole i fakulteti rade online od izbijanja epidemije i nisam čuo da se govori o njihovom otvaranju – govori Pavić.

Kad smo s njim razgovarali u Švedskoj je bilo još slobodno 20 % kreveta na intenzivnoj njezi. No, ni švedske bolnice nisu najspremnije dočekale udar epidemije.

- Za mene je bio apsolutni šok kad sam pročitao da su se preko Facebooka skupljale donacije za zaštitnu opremu u bolnicama. Ali o tome se ne piše u vodećim medijima. Točno je da Šveđani tradicionalno imaju veliko povjerenje u svoje institucije i vladu, ali mislim da nitko ne može biti siguran je li ovakav pristup epidemiji ispravan. Vidjet će se na kraju tko je bio u pravu, Šveđani ili ostatak Europe. I naši ljudi koji ovdje jako dugo žive vjeruju da švedska vlada ispravno postupa i da znaju što rade - govori Pavić.

Tegnell, epidemiolog koji je od početka nametnuo strategiju da se virus širi polako bez preopterećenja zdravstvenog sustava i bez drakonskih ograničenja odbijajući to nazvati stvaranjem "imuniteta krda" vjeruje da će do 1. svibnja četvrtina stanovnika Štokholma biti zaražena. No, već mu se u toj želji da prokuženost, kako to epidemiolozi kažu, bude što veća potkrala pogreška pa je prošli tjedan povlačeno izvješće Agencije za javno zdravstvo prema kojem je ispalo da je u Štokholmu višestruko više zaraženih nego što ima stanovnika.

To što imaju trostruko više mrtvih od Norveške, Danske, Finske, Šveđani pravdaju time , kaže Pavić, da su te zemlje imale više sreće jer se virus nije uvukao kao kod njih u staračke domove i bolnice. Ali nisu umirali samo starci od COVID-a ili s njim, iako je naravno najveći broj žrtava epidemije kao i u drugim zemljama među starijima od 70 godina . U Švedskoj dosad nije umro još nitko mlađi od 19 godina, ali zabilježene su smrti mladih od 20 godina pa na dalje.

 

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.