Oko 735 milijuna ljudi diljem svijeta suočilo se s kroničnom glađu u 2022., što je brojka mnogo veća nego prije pandemije covida-19, a ujedno predstavlja i prijetnju napretku prema globalnom cilju iskorjenjivanja gladi do 2030., objavili su u srijedu Ujedinjeni narodi.
Višegodišnji uzlazni trend vezan uz postotak gladi zaustavio se prošle godine jer su se mnoge zemlje ekonomski oporavile od pandemije, ali rat u Ukrajini i njegov pritisak na cijene hrane i energenata neutralizirali su neke od tih dobitaka, navodi UN u godišnjem Izvještaju o stanju sigurnosti hrane i ishrane u svijetu (SOFI)
Kao rezultat toga procjenjuje se da je 122 milijuna više ljudi bilo gladno 2022. nego 2019., a svijet je "daleko van puta" prema ispunjenju UN-ova cilja održivog razvoja za iskorjenjivanje gladi do 2030., navodi se u izvještaju.
Naprotiv, u izvješću stoji predviđanje da će 600 milijuna ljudi biti pothranjeno 2030.
"Vidimo da se glad stabilizira na visokoj razini, što je loša vijest", rekao je Maximo Torero Cullen, glavni ekonomist UN-ove Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) u intervjuu za Reuters.
Glavni pokretači globalne gladi posljednjih godina bili su poremećaji izazvani sukobima, ekstremne klimatske situacije koje su prijetile poljoprivrednoj proizvodnji te ekonomske poteškoće pogoršane pandemijom, stoji u izvještaju.
U nekim dijelovima svijeta došlo je do smanjenja gladi, uključujući Južnu Ameriku i većinu regija u Aziji.
No, na Karibima, u zapadnoj Aziji i u Africi glad raste.
Kako bi promijenili trend, države moraju upariti humanitarnu pomoć s jačanjem lokalnih lanaca opskrbe hranom, rekao je Kevin Mugenya, direktor prehrambenih sustava u nevladinoj humanitarnoj organizaciji Mercy Corps u intervjuu za Reuters.
"Zemlje moraju imati lokalizirana rješenja", rekao je.
Izvještaj su sastavili UN-ov Međunarodni fond za poljoprivredni razvoj, Dječji fond, Svjetska zdravstvena organizacija, Svjetski program za hranu i FAO.