Šumsko područje površine velike gotovo poput Latvije uništeno je širom svijeta tijekom 2023. godine, pokazalo je izvješće istraživačkih organizacija i skupina civilnog društva objavljeno u utorak.
U procjeni Deklaracije o šumama ističe se da je globalno krčenje šuma i dalje 45 posto veće od razine potrebne za postizanje međunarodnih ciljeva, što upućuje na to da svijet daleko zaostaje za obvezom zaustavljanja deforestacije do 2030.
Procjena Deklaracije o šumama sveobuhvatan je napor koji predvode civilna društva, a svrha joj je procijeniti zajednički napredak o globalnim ciljevima u području šuma.
Više od 140 zemalja je na UN-ovoj konferenciji o klimatskim promjenama održanoj 2021. u Glasgowu obećalo da će obustaviti krčenje. No, najnoviji podaci pokazuju da je samo prošle godine izgubljeno 6,37 milijuna hektara šuma, što ukazuje na to da ti napori znatno zaostaju za predviđenim. Prema izvješću, napredak prema "nultoj stopi deforestacije" prati se kroz privremene ciljeve postavljene do 2030., koji se uspoređuju sa stvarnim stopama uklanjanja šuma.
Gotovo 96 posto ukupnog krčenja šuma odvija se u tropskim regijama, a u gotovo svim tim područjima nisu se uspjeli realizirati godišnji ciljevi. Poljoprivreda, izgradnja cesta, požari i komercijalna sječa drva navode se kao primarni uzroci krčenja šuma u Africi, Aziji, Latinskoj Americi i na Karibima. Samo je Oceanija, koju čine otočne države u Tihom oceanu sjeverno i istočno od Australije, ispunila svoj cilj za 2023. godinu.
No Ivan Palmegiani iz organizacije Climate Focus, jedan od vodećih autora izvješća, rekao je da je promjena smjera moguća, dodavši da industrijalizirane zemlje moraju razmisliti o vlastitome prekomjernom krčenju šuma i podržati zemlje koje su njima bogate da uspiju u svojim naporima za njihovim očuvanjem.