Božić će u Venezueli od sada biti u listopadu. Odlučio je to predsjednik Nicolas Maduro očito u pokušaju da smiri strasti i skrene pozornost s činjenice da nije priznao rezultate izbora prema kojima je on izgubio, a pobijedio opozicijski čelnik Edmundo González. Prvog ponedjeljka u listopadu, to bi valjda bio Badnji dan, počet će, tako, u Venezueli proslava Božića. - Pa već u listopadu bude kao da je božićno vrijeme. Pa ću ove godine, kako bismo ispoštovali vas i zahvalili vam, proglasiti da Božić bude 1. listopada, rekao je na televiziji Maduro, inače veliki štovatelj, saveznik i prijatelj ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Štoviše, upravo ovih dana Venezuela je odobrila ekstradiciju svojih državljana koji su sudjelovali u ratu ali na strani Ukrajine. Bit će izručeni Rusiji, što ih nakon toga čeka, otprilike se može pretpostaviti. Madureo je u Venezueli na vlasti 11 godina a sada je pred najtežim razdobljem svoje vladavine na kojoj ga održava praktično jedino ogromno bogatstvo njegove zemlje naftom. I tako se ponaša praktično kako hoće. Ne želi objaviti detaljne rezultate izbora, pravdaju se hackerskim napadom, a Gonzálezu je u ponedjeljak zaprijetio zatvorom, pa su vlasti i izdale nalog za njegovim uhićenjem. Tako da obećanja o miru, sreći i sigurnosti za Božić koji će ove godine uraniti neće uroditi nekim plodom.
Bloomberg je u ponedjeljak izvijestio da su SAD spremne objaviti pojedinačne sankcije protiv 15 visokih administrativnih osoba zbog njihovog navodnog ometanja "održavanja slobodnih i poštenih predsjedničkih izbora". Oni za koje se očekuje da će biti meta navodno uključuju ministra vanjskih poslova Yvána Gila, predsjednicu vrhovnog suda Carysliu Beatriz Rodríguez Rodríguez i glavnu članicu izbornog vijeća Rosalbu Gil Pacheco. Očekuje se da će se vojni dužnosnici odgovorni za oštru postizbornu represiju nazvanu Operación Tun Tun (Operacija Kuc, Kuc) također suočiti sa sankcijama zbog represije u kojoj je više od 20 ljudi ubijeno, a 1700 bačeno u zatvor dok su vlasti pokušale ugasiti prosvjede. Da bi onda nakon toga objavili i propagandni video s prerađenom božićnom pjesmom u pozadini koja je podsjećala na pozadinu kakvog horor filma s prigodnim tekstom upućenim prije svega djeci – dolazi Krampus za Božić, pa se bolje sakrijte.
Maduro je i inače poznat kao bizaran lik, no, kako smo rekli, geopolitička situacija mu dopušta puno toga. A sadašnja situacija Venezuelancima nije nepoznata. I vojna hunta koja je bila na vlasti između 1948. i 1958. također nije priznavala rezultate izbora. No, čak ni vojna hunta nije imala ovako malo povjerenja od domaće i međunarodne javnosti, a njezin je lider Marcos Perez Jimenez iz zemlje umakao nakon samo 39 dana. Ne i Maduro. Jer, nafta je sve, i on to dobro zna. Venezuela je naime u kolovozu postigla četverogodišnji rekord u izvozu nafte, ponajviše zahvaljujući izvozu u Kinu, ali i u Ameriku te Europu. Očito nije imalo previše veze što SAD prijete sankcijama zbog izborne prijevare. Dogodilo se čak i da su Sjedinjene Države dozvolile širok izvoz nafte iz Venezuele preokrečući tako odluku Donalda Trumpa. Odluka na nacionalnom nivou nije obnovljena u travnju ali i dalje vrijede pojedinačne dozvole koje različite kompanije jako dobro koriste.
Državma naftna kompanija PDVSA kroz zajednička ulaganja s američkom naftnom tvrtkom Chevron te španjolskim Repsolom izvezla je prosječno gotovo 885 000 barela dnevno sirove nafte i goriva u kolovozu. To je 50 posto više u odnosu na prethodni mjesec i 62 posto više nego u istom mjesecu 2023. Koliko je to unosno svjedoči i poruka Chevrona Bijeloj kući – želimo ostati u Venezueli čak i ako Maduro ostane na vlasti. Kompanija je, naime, očito zloporabila odluku Bidenove administracije o izvozu venezuelanske nafte, umjesto da se njome stimulira volja Madurova sustava da dopusti slobodne izbore, dogodilo se da je Chevron snažno profitirao. No, na sastancima s dužnosnicima Bijele kuće i State Departmenta nekoliko dana nakon izbora, čelnici Chevrona rekli su da njihova prisutnost u Venezueli jača globalnu opskrbu naftom i energetsku sigurnost SAD-a, navode izvori Wall Street Journala. Rukovoditelji su rekli da Chevron također služi interesima SAD-a kao bedem protiv geopolitičkih protivnika koji stječu dodatan utjecaj u zemlji.
Za Venezuelu se tvrdi kako ima najveć naftne rezerve u svijetu, a Chevronu je takva baza potrebna kako bi svojim dioničarima pokazao da ima rezervi za rast u dalekoj budućnosti. Također, Venezuela duguje novac i Chevronu i Reposlu ali i talijanskom ENI-ju pa je i tu interes da Sjedinjene Države produlje mogućnost da se tamo eksploatira nafta. Chevron je posljednja američka naftna tvrtka prisutna u Venezueli i to obilato koristi, režim dobija ozbiljan novac a kroz američku tvrtku izvozi se oko 20 posto nafte. Zato ne treba čuditi što se čini kako SAD ne slušaju opozicijsku čelnicu Mariu Corinu Machado koja moli da se učini više kako bi se Madura svrglo s vlasti, a niti najavljene sankcije još nisu proglašene. Dapače, popis se ciljanih i smanjuje. Machadova igra i na visoko zaduženje Venezuele koje je između 60 i 150 milijardi dolara.
- Tvrtke bi trebale shvatiti da je u njihovom najboljem interesu, kao i u interesu vjerovnika Venezuele, da se tranzicija odvija što je brže moguće i da ne podržavaju režim, rekla je. Najava hapšenja Gonzaleza izazvala je bijes čak i kod Brazila koji bi trebao biti u istom geopolitičkom bazenu kao i Venezuela. Kao i kod Kolumbije. Brazilski savjetnik za vanjsku politiku Celso Amorim nazvao je to "autoritativnom eskalacijom", dok je kolumbijski ministar vanjskih poslova rekao da bi predsjednici Kolumbije, Brazila i Meksika mogli održati telefonski razgovor s Madurom kako bi izrazili svoje stajalište. Taj se poziv još nije dogodio.