Ukrajinska proljetna ofenziva može biti uspješna ukoliko se zapad aktivira i Ukrajini pošalje dodatne resurse, pogotovo ako im odobre rakete koje imaju domet od 300 kilometara i više koje Ukrajina traži, ali isto tako i zrakoplove i tenkove. Poručio je to za Večernji list vojni analitičar Branimir Vidmarović koji kaže kako je u ovom trenutku Ukrajina dosta iscrpljena što se tiče ljudstva, kako su profesionalni vojnici dosta nastradali tijekom rada i kako je u tijeku regrutiranje novih dodatnih snaga.
Vidmarović ističe i kako je zapad već poslao tenkove u Ukrajinu i kako se Ukrajinci uspješno osposobljavaju za njihovo korištenje, ali i kako paralelno treba uspostaviti i remontne centre i osposobiti postojeća postrojenja za popravke novih tenkova što nije mali posao kada se sve radi u isto vrijeme.
- Pretpostavljam da zemlje NATO-a koje šalju tenkove imaju u vidu i da se paralelno osposobljavaju i ukrajinski mehaničari. Tenkovi kao tenkovi sami po sebi ne donose puno. Potrebna je i zračna podrška i dobra strategija - kaže Vidmarović. Dodaje i kako je teško točno kazati kada će Ukrajina doista pokrenuti proljetnu ofenzivu koja se najavljuje te naglašava kako je možda i riječ o taktičkoj varci jer nema smisla i bilo bi vrlo naivno, kaže, točno najaviti kada ćete napasti neprijatelja.
Čudno mu je, nastavlja, što je predsjednik Ukrajine Vladimir Zelenski sve snage stavio na Bahmut obzirom da nema naznaka da bi Ukrajina mogla preuzeti kontrolu nad tim gradom, a dodaje i kako nije isključeno da se pod proljetnom ofenzivom podrazumijeva udar na Krim, a ne zapravo na Donbas, kako se obično priča.
- Ta mogućnost postoji ukoliko u Ukrajinu dođu zrakoplovi sa zapada i ukoliko im se napokon pošalju projektili s dometom od 300 kilometara. Oslobođenje Krima strahovito je teška operacija koja je nemoguća bez doista jake i snažne podrške zapada. Ako pogledate geografski, onda vidite da je Krimu gotovo nemoguće pristupiti kopnenim putem, odnosno da bi u tom slučaju bio potreban ili amfibijski ili zračni napad za što je potrebno imati odgovarajuće naoružanje i tehniku i izrazito dobru strategiju i plan -kaže Vidmarović.
Trenutno stvari su, dodaje, takve da se čini da će Krim ipak ostati nekakav status quo kao što danas imamo Cipar i Sjeverni Cipar, Zapadnu Saharu, Golanske visoravni u Izraelu ili Sjevernu i Južnu Koreju među kojima je povučena linija trebala biti privremena, a ispalo je da je trajna. To se, napominje Vidmarović, može isto tako dogoditi i Krimu koji, drži, može biti vraćen Ukrajini ili isključivo oslobođenjem vojne operacije ili nekakvim diplomatskim naporima ukoliko Rusija u potpunosti promijeni paradigmu.
- Za sada izgleda kao da je Krim jedan simbolični cilj koji puno znači objema stranama i koji se čini nemoguće trenutno osloboditi - kaže Vidmarović. Zbog toga i najave koje je preko vikenda iznio Oleksij Danilov, tajnik ukrajinskog Vijeća za nacionalnu sigurnost i obranu kako će nakon što oslobode Krim kazneno goniti Ukrajince koji su radili za administraciju koju je imenovala Moskva na Krimu ili kako će sve poslove s nekretninama sklopljene pod ruskom vlašću na Krimu poništiti, a sve ruske državljane koji su se na Krim doselili nakon 2014. godine protjerati, Vidmarović gleda kao mobilizacijske poruke kojima je cilj podići moral stanovnicima Ukrajine i vojnicima.
- Nažalost zvuči grubo, ali tu vrijedi trenutno ona: "Što je babi milo, to se babi smilo - zaključuje Vidmarović i napominje, obzirom na naše iskustvo mirne reintegracije, kako čak i u situaciji da Ukrajina doista i oslobodi Krim niti u Europi niti u svijetu ne bi blagonaklono gledali na kršenja ljudskih prava.