Snimke napada na Krimski most izazvale su bijes u Rusiji, a nesmiljeno granatiranje Ukrajine u ponedjeljak ujutro je ruski predsjednik Vladimir Putin jasno naznačio kao odmazdu za "teroristički napad" na Krimskom mostu. Vojni analitičar Branimir Vidmarović analizirao je za Večernji list što znači ova eskalacija sukoba i kako bi se mogla odraziti na nastavak rata.
"Rusija je klasificirala napad na Krimski most kao terorizam i to nosi drugačiju težinu u ruskom pravnom polju. Rusija je kroz svoju povijest u 20. stoljeću imala problema s terorizmom, a kako se promovirala kao neprobojna tvrđava i uvijek je taj terorizam morao biti kažnjen od strane vlasti na najjači mogući način jer je to javnosti zahtijevala. Vojne i političke elite su zahtijevale snažan odgovor. Zbog toga je, po meni, ova situacija iz ruske perspektive kvalitativno drugačija zbog terorističkog faktora i to uvjetuje takav napad, ovakav odgovor. To je ono što smo vidjeli u prvim danima rata - masovni raketni napad na različite ciljeve i objekte, uključujući energetsku, cestovnu infrastrukturu, kritičke objekte u Kijevu i namjerno ili ne, napade na civilne objekte u Ukrajini", ispričao nam je ugledni analitičar.
"Zbog tog faktora terorizma, Rusija bi mogla ovakve napade izvršavati češće i više sustavno kako bi pokazala u domaćoj javnosti odlučnost, projicirala čvrstoću, rezolutnost", objasnio je i dodao: "Dolazimo u novu fazu eskalacije".
Rusiji ne odgovara dugotrajni rat
Ukrajina je u nedavnoj protuofenzivi oslobodila znatni dio teritorija, a s druge strane ruski predsjednik Vladimir Putin je na svečanoj ceremoniji proglasio aneksiju četiri ukrajinske pokrajine Herson, Zaporižje, Luhanska i Donjecka što su žestoko osudile brojne zapadne zemlje, među kojima i Hrvatska. Zanimalo nas je kako bi napadi kao što je ovaj danas mogli utjecati na to.
"Ukrajinci su 100 posto motivirani da oslobode sva anektirana područja, uključujući, naravno, i Krim. To više nije uputno. Rusi su najavom, odnosno provođenjem djelomične mobilizacije pokazali da su spremni zaštititi ono što su okupirali i anektirali, dakle Donbas. Dižu se i glasovi da bi trebalo pojačati tu mobilizaciju pa krenuti u protunapad. To je jedna strana svega toga - eskalacija na tom području. Plus, sad imamo i faktor tog Krimskog mosta, što znači da će Rusi paralelno uz pokušaj probijanja ukrajinske protuofenzive, pokušati povratiti svoje pozicije na Donbasu i uz pomoć ovakvih masivnih raketnih udara na energetsku, cestovnu i drugu infrastrukturu", smatra Vidmarović.
On vjeruje kako će Rusi pokušati primorati ukrajinske vlasti na primirje i pregovore.
"Rusiji dakle više pašu pregovori i fiksacija ovakvog stanja nego nastavak ratovanja. Rusija ima kapaciteta, ali Ukrajina je strahovito jaka uz zapadnu pomoć i može se braniti još dugo. Rusiji ne odgovara dugotrajni rat i pokušava učiniti sve kako bi stvorili kontekst u kojem u kojem Ukrajina mora sjesti za stol", kazao nam je analitičar.
Čak i ako padne...
Sve su glasnije kritike u ruskoj javnosti vezano uz vođenje "specijalne vojne operacije" u Ukrajini i nekoć nedodirljivi vojni vrh se sve više gleda kao krivca za vojne neuspjehe. Pitali smo uglednog hrvatskog analitičara koliko je u toj situaciji sigurna pozicija ruskog predsjednika Vladimira Putina.
"Položaj Vladimira Putina nije poljuljan, u predsjedničkom smislu da bi ga netko išao smijeniti. Nego, njegov položaj je poljuljan u smislu odlučnosti prema napadu na Ukrajinu. Svi ti glasovi koji ga kritiziraju se mogu svesti na jedan zajednički nazivnik: vojno rukovodstvo odradilo je loš zadatak i trebalo je jače udariti. To nisu kritike koje idu prema miru ili pozivaju na povlačenje, već su kritike prema izvođenju agresije na Ukrajinu. Ukoliko u hipotetskom scenariju dođe do pada Vladimira Putina, ne vjerujem da će se situacija promijeniti na bolje nego da će vojni krugovi nastaviti s agresijom na Ukrajinu. Dakle, ugled Vladimira Putina je poljuljan u vojnim i sigurnosnim krugovima i u dijelu pučanstva koje zahtijeva jače mjere prema Ukrajini".
Vidmarović se osvrnuo i na brojne Ruse koji su napustili zemlju nakon što je Putin donio dekret o djelomičnoj mobilizaciji. Istaknuo je da se njihovo mišljenje ne uzima u obzir.
"Nažalost, ti ljudi nisu nikakav faktor u ruskom društvu i ne mogu ništa promijeniti jer je sigurnosna mreža strahovito jaka. Bilo kakva revolucija s ulice nije moguća, a revolucija iznutra je moguća. Nažalost, u toj revoluciji iznutra ljudi koji su nastrojeni demokratski i prozapadno, nemaju nikakve šanse. Revolucija iznutra može ići samo prema goroj eskalaciji", objasnio je poznati vojni analitičar.