Zapad pojačava kritike Dodiku, a oštri odgovori stižu i od koalicijskih partnera iz Sarajeva

Najavljeno usvajanje rezolucije o genocidu u Srebrenici u Općoj skupštini Ujedinjenih naroda i ranije nametanje izmjena Izbornog zakona Bosne i Hercegovine u izvedbi visokog predstavnika Christiana Schmidta bili su vlastima Republike Srpske povod za organiziranje novog svesrpskog mitinga u Banjoj Luci, a usporedno s tim i usvajanje niza zakona i drugih odluka u entitetskom parlamentu.

Poruke s mitinga

Na samom mitingu mogle su se čuti i neke problematične, pa i neprimjerene poruke, piše Večernji list. Međutim, mnogo ozbiljnije posljedice na situaciju u BiH i daljnji razvoj političkih procesa imat će odluke koje je u četvrtak i u noći s četvrtka na petak donijela Narodna skupština RS-a. Jasno je da se vlast predvođena Miloradom Dodikom odlučila za nastavak konfrontacije sa Zapadom, ali ono što uvijek visi kao pitanje u zraku je dokle je, zapravo, on spreman ići u tom sukobu. Entitetski parlament prvo je usvojio zaključno izvješće "Neovisna međunarodna povjerenstva za istraživanje stradanja svih naroda u srebreničkoj regiji u razdoblju od 1992. do 1995. godine" i zaključke u vezi s ovim izvješćem, čija je bit da se u Srebrenici nije dogodio genocid, već ratni zločin te se relativizira broj bošnjačkih žrtava. Potom je Narodna skupština RS-a usvojila i prijedlog zakona o dopunama Zakona o radu, koji omogućava isplaćivanje plaće "na ruke", a kako bi se, zapravo, izbjegao utjecaj američkih sankcija jer su osobama s crne liste SAD-a zatvoreni bankovni računi. Najviše pozornosti ipak izazvalo je usvajanje prijedloga Izbornog zakona RS-a, koji propisuje da izbore za tijela vlasti u RS-u provodi Republičko izborno povjerenstvo, gradska odnosno općinska izborna povjerenstva i birački odbori koje će imenovati nadležna tijela RS-a. Time se nadležnost za većinu izbora u RS-u oduzima Središnjem izbornom povjerenstvu BiH. Nije trebalo mnogo čekati na odgovor međunarodnih predstavnika na ove odluke. Predsjedatelj OESS-a i ministar vanjskih i europskih poslova i trgovine Malte Ian Borg i glavna tajnica OESS-a Helga Maria Schmid osudili su odluke Narodne skupštine RS-a koje predstavljaju "jednostran prijenos nadležnosti s države na entitet u cilju stvaranja paralelnog izbornog sustava unutar entiteta".

- Ove radnje su protiv ustavnog poretka Bosne i Hercegovine uspostavom paralelnih struktura koje narušavaju ukupnu sigurnost i stabilnost zemlje. OESS ponovno potvrđuje svoju snažnu podršku Daytonskom mirovnom sporazumu i Ustavu Bosne i Hercegovine - navodi se u njihovoj reakciji. Kako naglašavaju, takvi koraci potkopavaju postignuća postignuta u smislu ključnih reformi i ugrožavaju nedavni napredak u zemlji. Retorika i akcije koje izazivaju podjele ugrožavaju stabilnost i štete demokratskim pravima građana. OESS apelira na Narodnu skupštinu RS-a da povuče Izborni zakon usvojen 18. travnja i poziva sve političke lidere u Bosni i Hercegovini da rade konstruktivno na razini državnih institucija, uz fokusiranje na unaprjeđenje nužnih reformi u interesu svih građana.

Što kaže Schmidt

Visoki predstavnik Christian Schmidt nije se izravno referirao na odluke Narodne skupštine RS-a, ali je pozdravio inicijativu predstavnika domaćih stranaka da nastave svoju opredijeljenost za usvajanje zakona koji štiti integritet izbornog procesa u skladu s međunarodnim standardima i tako osiguraju poštene izbore bez prijevara. Iz OHR-a su priopćili kako je u nedostatku pravodobne odluke u Parlamentu BiH visoki predstavnik morao djelovati i provesti dobro poznate preporuke OESS-a/ODIHR-a, GRECO-a i Venecijanske komisije kako bi se osigurala njihova primjena na lokalnim izborima 2024. godine.

- On i dalje poziva Parlament BiH da usvoji ove preporuke u formi zakona - navode iz OHR-a, ali istodobno naglašava da se o "nadležnostima Središnjeg izbornog povjerenstva BiH ne može pregovarati".

Domaćim političarima, kaže, nudi suradnju.

- Visoki predstavnik želi podsjetiti sve zainteresirane strane da vrijeme za usvajanje domaćih rješenja istječe, premda još ima dodatnog vremena kada se radi o dugoročnim izmjenama izbornih pravila. Birači u BiH imaju pravo glasovati prema jasnim i pouzdanim pravilima te u skladu s najvišim standardom integriteta izbornog procesa - zaključuju iz OHR-a.

Teško da će ovakvi stavovi umiriti dužnosnike iz RS-a koji otvoreno upravo Schmidta optužuju da svojim ponašanjem destabilizira unutarnje odnose u BiH. Očito je da bi svako daljnje produbljivanje sukoba čelništva RS-a sa Sjedinjenim Američkim Državama, Europskom unijom i njihovim saveznicima moglo imati i negativne posljedice na unutarnje odnose u Bosni i Hercegovini. Tomu u prilog idu i oštre reakcije iz Sarajeva na miting "Srpska te zove", ali i odluke entitetskog parlamenta u Banjoj Luci. Posebno su probošnjačke stranke ljutite zbog negiranja genocida u Srebrenici. Reagirao je čak i inače odmjereni predsjednik SDP-a Nermin Nikšić, dok stranka Narod i pravda, koja je dio vladajuće koalicije na državnoj i federalnoj razini, tvrdi da su usvojeni zakoni i zaključci NS RS-a "sramni, antiustavni i izravna prijetnja očuvanju mira u Bosni i Hercegovini i okružju" te traži sankcije za donositelje tih odluka. •