Tvrtke iz čapljinske općine vodeće su u rasadničarskoj proizvodnji u Hercegovini, a među vodećima u BiH pa su time i pouzdan indikator kretanja u oblasti voćarstva i vinogradarstva. Jedna od njih je i rasadnik “Agroherca”, proizvođača voća i grožđa, u Višićima kraj Čapljine čiji šef, agronom Davor Vegar, kaže: - Proizvodimo razne vrste voća kao i različit sortiment unutar pojedinih sorti - breskve, jabuke, marelice, trešnje, posebice poluindustrijske sorte koje su sada na tržištu “in” kvalitetom i krupnoćom ploda, zatim šipak, smokve…
Vinova loza
Imamo i različiti sortiment loze, vinski i stolni, desetak stolnih, pet-šest vinskih sorti koje su najzastupljenije u našim uvjetima. Prijelomna u proizvodnji bila je 2012. kada su ukinuti poticaji za podizanje višegodišnjih nasada - voćnjaka i vinograda od Federalnog ministarstva poljoprivrede. To je pogodilo sve proizvođače sadnog materijala na ovom području, a i šire. Smanjili smo proizvodnju približno za dvije trećine. Proizvodiš ono i onoliko koliko možeš i što možeš prodati. Veliki su troškovi u rasadniku, od podloga, ovisno o kojoj vrsti voća se radi. Ima podloga koje morate uvoziti. Uzgoj podloga traje godinu dana u “prporištu”, zatim iduće godine slijedi kalemljenje, da bi se oformio sadni materijal kakav treba. Sve to iziskuje velike troškove. Zato ne smiješ doći u situaciju bacati sadni materijal. Smanjili smo proizvodnju, a nekako smo i sebe podredili tim uvjetima, tako da uvijek imamo i površina koje zasađujemo ako ne uspijemo prodati.
- Rok sadnog materijala je kratak, samo jednu sezonu, što se ne proda, odmah se spaljuje. Zašto?
- Nemaš izbora, što ne uspiješ prodati, prisiljen si spaliti, jer nemaš ništa od vraćanja sadnog materijala. Proizvedeš sadnice ekstra kvalitete, prve kategorije, ali ako ih vraćaš u zemljište, trebaš im skratiti korijenov sustav, skratiti sadnicu, ponovno skratiti koljenac na 10 do 15 cm iznad starog pupa, starog mjesta kalemljenja.
Sadni materijal
Svako tko se razumije u sadni materijal može znati jesi li sadnicu vraćao u rasadnik ili nisi. Kvaliteta takvih sadnica opada, gubi svoje svojstvo tako da je iduće godine možeš prodati samo nekom tko ne zna, tko se ne razumije u sadni materijal. Takve sadnice mogu kupiti samo ljudi za okućnice. Inače, to je nezahvalno raditi. Zato mi spaljujemo sadni materijal ako ostane”, naglašava inženjer Vegar. Dakle, na osnovi potražnje, odnosno prodaje sadnog materijala vidljivo je da je zamah podizanja novih voćnjaka i vinograda iz prošlog desetljeća u Hercegovini zaustavljen. Prema tome, za sada ništa nema od dostizanja, ne samo priželjkivanih 10.000, nego i prijeratnih 6000 hektara vinograda u Hercegovini. Informacije iz rasadnika govore da je potražnja, odnosno sadnja stala. Inače, cijene su stabilne, pa se tako lozni cijepovi cijene oko 1,5 KM, sadnice jabuka, šipka i smokve su 4 KM po komadu, a ostalih vrsta voća ovisno o podlozi 5 do 7 maraka.