Usklopu priprema za uvođenje eura, Vlada Republike Hrvatske je nedavno imenovala ljude koji će odlučiti koje će hrvatske simbole staviti na kovanice eura koje će kolati Hrvatskom nakon što dobije zeleno svjetlo za ulazak u eurozonu.
U optimističnom scenariju računalo se da bi Hrvatska već 2023. mogla preuzeti euro, no predsjednik Vlade RH Andrej Plenković prije dva dana je prvi put spomenuo da je razumno očekivati da će Hrvatska ući u šengenski prostor i eurozonu do sredine 2024., odnosno na samom kraju mandata njegove Vlade.
Kako se sam prelazak na euro isključivo vezuje uz početak kalendarske godine, a ne njezinu sredinu, iz toga proizlazi da će, bude li odluka donesena do sredine 2024., euro uvesti Plenkovićev nasljednik u Banskim dvorima, ne potvrdi li on sam svoj treći mandat. Najavljena odgoda, ako se doista bude radilo o 2025., a ne recimo o 2024., vjerojatno i neće proizvesti snažne reakcije u domaćoj javnosti, trenutačno zaokupljenoj pandemijskim problemima. No, financijašima zbog nje nije svejedno.
Rast javnog duga Kao i u većini drugih zemalja, i u Hrvatskoj je došlo do snažnog povećanja javnog duga i deficita, što je suprotno obvezma koje se stavljaju pred države koje se nalaze u postupku ulaska u eurozonu, a sada su to Bugarska i Hrvatska.
– Jedina stvar zbog koje mi je žao jest fiskalna politika – kazao je Plenković u razgovoru za europsko izdanje Politica – jer smo se odmaknuli od konsolidacije i zdravih javnih financija kako bismo smanjili ekonomsku štetu pandemije.
Hrvatska Vlada nadala se da će ove godine uspjeti zaustaviti rast javnog duga i krenuti s njegovim laganim smanjenjem, dok je deficit trebao biti oko tri posto. No, troškovi vezani uz pandemiju zacijelo će biti veći nego što se planiralo, a većina europskih država postojeće oblike pomoći produljuje ili do rujna ili do kraja ove godine. Hrvatska je, po novcu koji je rezerviran za troškove pandemije, računala da će do proljeća manje-više problem biti riješen. No, Uskrs je pred nama, susjedne zemlje najavljuju četvrti lockdown, cijepljenje ide sporo, tako da se ozbiljniji oporavak oduljio.
Premijerova izjava u Bruxellesu indirektna je najava da će Vlada probiti planirani deficit od 2,9 posto u 2021. jer bi jedino s tom razinom deficita mogli držati korak s pravilima koji jamči brzi prelazak na euro.
Nema popuštanja?
– Normativno gledano, Hrvatska ne može ispuniti uvjete vezane uz euro, malo koja zemlja bi to sada mogla. Njih bi također trebalo mijenjati, no to je stvar političke odluke i prosudbe o potrebi daljnjeg širenja eurozone. Politika bi sada trebala reći je li dobro da se zaustavi projekt širenja eurozone zbog COVID-a – komentira analitičar Ekonomskog instituta Zagreb Željko Lovrinčević.
Do 2024. još je puno vremena i otvorenih pitanja.
– Ovo nisu regularni uvjeti i Hrvatska se ne može valorizirati po kriterijima koji vrijede za regularne uvjete, a drugih kriterija osim političkih nema – kaže Lovrinčević.
Je li premijeru već sad rečeno da u tom dijelu ne treba očekivati popuštanje, kad je sredinu 2024. spomenuo kao razuman rok? Pomicanje ne mora imati negativne posljedice na financijsku stabilnost jer je sama činjenica da se već nalazimo u europskom tečajnom mehanizmu donijela pozitivnu percepciju zemlje kod investitora.
– Pristup likvidnosti je dobar, financijski je sustav stabilan, no problem bi se pojavio kada bi nam pao kreditni rejting jer bi to dovelo do povećanja kamatnih stopa. Hrvatska će se desetljećima nositi s problemom visokog javnog duga – kaže Lovrinčević.
Inače, godišnji izdaci države za kamate padaju jer je Hrvatska na valu jeftinog novca uspjela zamijeniti većinu starog duga novim, znatno povoljnijim zaduženjima.