Napetosti između SAD-a i Irana ponovno su na rubu usijanja. Američki predsjednik Donald Trump igra opet svoju dobro uvježbanu igru toplo-hladno. Nakon prijetnji da će “Iran biti smatran odgovornim za izgubljene živote ili štetu nanesenu bilo kojem američkom postrojenju te će platiti visoku cijenu” te da to nije upozorenje, već prijetnja nakon što su prosvjednici bacali kamenje i zapalili stražarsko mjesto američkog veleposlanstva u Bagdadu, ubrzo je demantirao sam sebe kazavši da “ne želi ni ratovati s Iranom jer je on čovjek mira”.
Uloga Izraela i Rusije
Trumpove prijetnje došle su nakon što je nekoliko tisuća iračkih prosvjednika napalo američko veleposlanstvo u Bagdadu, bijesni zbog američkih zračnih napada na bazu brigada Hezbollaha, ogranka Hashd al-Shabija (Narodna mobilizacija), na granici između Sirije i Iraka, gdje su raspoređene snage paravojne koalicije koje su, kako tvrdi SAD, ogranak iranske Revolucionarne garde na čelu koje je zapovjednik najelitnijih postrojbi Iranske garde, trupa Quds, Qassem Sulejmani, američki neprijatelj broj 1. U zračnim udarima poginulo je najmanje 25 boraca. Osim baze u Iraku, napadnute su i baze u Siriji, gdje brigada Hezbollah sudjeluje u ratu na strani sirijskog predsjednika Bashara al-Assada, kojem pomažu i Iran i Rusija.
SAD tvrdi da je izveo ovaj napad kao odgovor na raketni napad na vojnu bazu u kojoj su američke snage u autonomnoj iračkoj pokrajini Kurdistan. U tom je napadu ubijen jedan američki “privatni kooperant”, a ranjena su još četiri američka vojnika te dva pripadnika iračkih sigurnosnih snaga. Štoviše, SAD tvrdi da je ovo bio samo posljednji od čak 11 napada na američke vojnike, privatne kooperante i diplomate u posljednja dva mjeseca u Iraku. Američki zračni udari i višestruki raketni napadi prije toga, za koje Washington optužuje proiranske skupine, idu u smjeru da bi napetost između Irana i SAD-a mogla prerasti u otvoren rat na iračkom tlu, jedinoj bliskoistočnoj zemlji koja je ujedno saveznica Irana i SAD-a. Amerikanci pod svaku cijenu žele neutralizirati tu paravojnu šijitsku formaciju koja ima respektabilnu moć i snagu te naoružanje jer, bez obzira na to što Trump tvrdi da nije za ratovanje s Iranom, dođe li ipak do rata, koji visi o tankoj niti, ta paravojna formacija neće biti potencijalna opasnost samo za američke snage koje se nalaze u Iraku već i za cijelu regiju s obzirom na to da imaju dalekometne projektile kojima mogu gađati američke vojnike i u Saudijskoj Arabiji, Kataru, UAE-u itd.
Naime, osim SAD-a, i Izrael je već u nekoliko navrata bombardirao položaje te šijitske paravojne formacije koja je pod zapovjedništvom iranske Revolucionarne garde koju smatraju ugrozom za svoju nacionalnu sigurnost. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu u nekoliko je navrata rekao kako će učiniti sve da iranska Revolucionarna garda ne pusti svoje krakove prema Iraku i Siriji.
Najnovija eskalacija sukoba na relaciji Iran i SAD došla je samo dan nakon što je iranski predsjednik Hassan Rohani kazao da Iran u 40 godina nikada nije bio u tako teškoj ekonomskoj situaciji kao sada zbog sankcija koje im je nametnuo američki predsjednik Trump. Prema priznanju Rohanija, Iran je u dvije godine od prodaje nafte izgubio više od 200 milijardi dolara što je uvelike utjecalo na Iransku ekonomiju. Stoga su analitičari uvjereni kako će takvih incidenata biti više jer ni jedna ni druga strana ne želi prva priznati da želi pregovore i rješenje međusobnih nesuglasica.
Stižu pojačanja
Isto tako, strahuje se da bi ti incidenti mogli prerasti u rat širih razmjera. Šijitske paravojne formacije, koje su odigrale važnu ulogu u borbi protiv Islamske države, u kojoj su izgubili na desetke tisuća boraca te su na neki način tada bili saveznici SAD-a, sada traže da se američke snage, kojih je u Iraku oko pet tisuća, potpuno povuku iz ove zemlje u kojoj su prisutne od 2003., tvrdeći da je napad na američko veleposlanstvo bio samo upozorenje na ono što slijedi ako Amerikanci ne povuku svoje snage iz Iraka. Zbog takvih prijetnji, SAD je rasporedio dodatnih 750 vojnika u američkom veleposlanstvu u Iraku. Američki ministar obrane Mark Esper kazao je da je odobrio raspoređivanje pješačkog bataljuna iz snaga za brzo reagiranje (IRF) 82. zrakoplovne divizije. Esper prijeti da će poslati još vojnika IRF-a.