Slovenska vojska do sada je postavila 140 kilometara bodljikave žice duž granice s Hrvatskom, a unatoč pojedinačnim prosvjedima lokalnog stanovništva, vlasnika zemljišta, pa i nekih uglednih osoba, vlada premijera Mire Cerara inzistira da se s time nastavi jer smatra da opasnost od nekontroliranog izbjegličkog vala još nije prošla, navode u utorak slovenski mediji.
"Migrantski val je sve manji, a izbjegličke rute će se uskoro zatvoriti, no žilet žica se širi kao strano tijelo u prirodi, no tamo će očito i ostati", navodi ljubljansko "Delo". Vodeći slovenski list navodi kako je žica postala "nova normalnost" za slovensku javnost koja na nju reagira mlako, iako o postavljanju takve ograde nije bilo nikakve javne rasprave jer je vlada to proglasila tajnom.List ističe da se sve odvija u ozračju militarizacije i radikalizacije javnog diskursa, širenja straha od izbjeglica, a kad se tome doda uobičajeni konformizam javnog mišljenja i politički oportunizam, onda nije čudno da je za ogradu, po nekim ispitivanjima, čak 80 posto Slovenaca.
Izbjeglice i žičana ograda omogućile su slovenskim političarima da se oslobode prisile političke korektnosti i pokažu svoje pravo lice, kritički iznosi list, ali drži da je to dio negativnih procesa u Europskoj uniji i razilaženja o tome kako riješiti migracijsku krizu.
"Bodljikava žica će ostati kao brutalna i jasna slika nestanka Europe u koju smo vjerovali i Sloveniju kakvu smo zamišljali. Žica će ostati bez obzira na tri milijarde eura danih Turskoj, koja je zadnjih godinu dana dopuštala procvat poslova u krijumčarenju izbjeglica, i bez obzira na želju Angele Merkel da se broj migranata drastično smanji.Schengenski prostor uskoro će biti prošlost i uskoro će se govoriti samo o obrani vanjskih granica Europske unije", navodi "Delo" u posebnom komentaru, u kojemu žicu na slovenskoj granici s Hrvatskom tretira kao simbol urušavanja prostora slobodnog kretanja, čije je vanjske granice htjela zaštititi slovenska vlada.
Premijer Miro Cerar kazao je u ponedjeljak u parlamentu kako je ograda na slovenskoj schengenskoj granici nužna iako privremena mjera, koja će trajati sve dok migrantski val preko Slovenije ne "presahne" te da on želi da bi se za to što prije stvorili uvjeti.
Svoju ogradu prema Sloveniji počela je uz granični prijelaz Šentilj postavljati i Austrija u kojoj nema oko toga mnogo polemika, a ljubljanski "Dnevnik" ističe u utorak da vlasti u susjednoj državi to čine u dogovoru s lokalnim stanovništvom te poštujući prava vlasnika zemlje, što, kako dodaje, u Sloveniji nije slučaj jer neki vlasnici zemljišta uopće nisu bili obaviješteni da će vojska ući u njihove parcele i postaviti žicu. Osim toga, austrijska ograda prema Šentilju je niža i bez bodljikavih "žileta" koji mogu biti opasni za život, navodi list.
Tjednik "Reporter", blizak oporbi desnog centra koja optužuje Cerara za prekasno postavljanje ograde, tvrdi da Slovenija koristi isti tip žice koja je postavljena na južnoj mađarskoj granici prema Srbiji i Hrvatskoj te da takvu opasnu žicu koriste i Španjolci, kako bi spriječili dolazak ilegalnih migranata iz Afrike, te Francuzi, koji kod Calaisa njome onemogućuju ilegalne ulaske u tunel prema Engleskoj stanovnicima susjednog ilegalnog izbjegličkog kampa. Riječ je o žilet žici tipa "concertina 22" na kojoj su oštre britvice duge 22 milimetra, standardnom tipu ograde za zaštitu granica i strateških objekata, koju koriste i druge europske vojske, a proizvodi se u Mađarskoj i Španjolskoj. List dodaje kako postoje i mnogo opasnije varijante ograda istoga tipa koje "kidaju meso", a ne samo nanose ozljede i rane kao ova na koju se odlučila Slovenija.