Znanstvenici su u posudici uzgojili minijaturni mozak s leđnom moždinom i mišićima, što predstavlja napredak pri proučavanju raznih oboljenja tog područja, poput bolesti motoričkih neurona (ALS/MND), piše The Guardian.
Sive nakupine ljudskih moždanih stanica veličine leće spontano su se povezale pomoću produžetaka nalik viticama s leđnom moždinom i mišićnim tkivom, koji su uzeti iz miša. Nakon povezivanja, znanstvenici su primijetili kako su mišići reagirali, opuštali se i stezali, pod kontrolom takozvanog mini-mozga, piše Index.hr.
Mozak kao kod fetusa
Znanstvenici su pomoću najnovijih metoda uspjeli uzgojiti minijaturni mozak iz ljudskih matičnih stanica i dosegli time mnogo složeniju i sofisticiraniju fazu razvoja, nego što su to ostvarili u prethodnim eksperimentima. Najnovija nakupina moždanih stanica pokazuje sličnosti, u smislu raznolikosti neurona i njihove organizacije, s ljudskim fetalnim mozgom između 12 i 16 tjedna trudnoće.
Međutim, znanstvenici smatraju da je spomenuta struktura još uvijek premala i previše primitivna da bi u sebi sadržavala nešto slično mislima, osjećajima ili svijesti.
Etički problemi
"Dobra je ideja raspravljati o ovakvim etičkim pitanjima svaki puta kada napravimo korak naprijed pri ovakvim istraživanjima, ali sada smo još uvijek jako daleko od pojave svijesti“, rekla je molekularna biologinja Madeline Lancaster s Medicinskog istraživačkog vijeća (Medical Research Council, MRC).
Potpuno razvijen ljudski mozak ima između 80 i 90 milijardi neurona, a ovaj organoid, odnosno nakupina moždanih stanica, ima samo nekoliko milijuna, što znači da mu je volumen sive tvari između onog kojeg imaju žohari i onog kojeg imaju ribe zebrice.
Dobro su ga nahranili
Prilikom ranijih eksperimenata, slični organoidi patili su od nedostatka opskrbe hranjivim tvarima. Kada su mini mozgovi dosegli određenu veličinu, neuroni u središtu strukture počeli bi odumirati jer više nisu bili povezani s opskrbom, a sama struktura prestala bi se razvijati.
U najnovijem istraživanju, znanstvenici su prvo uzgojili organoid, a zatim ga narezali na šnite debljine pola milimetra. Njih su postavili na membranu koja se nalazila na tekućini bogatoj hranjivim tvarima. Zbog pristupa hrani i kisiku, nakupina moždanih stanica se tijekom godine dana nastavila razvijati i stvarati nove veze.
Leđna moždina iz mišjeg zametka
Stručnjaci su zatim uz razvijeni organoid postavili leđnu moždinu duljine 1mm, koju su uzeli iz mišjeg zametka, i okolne leđno mišićno tkivo. Moždane stanice automatski su počele slati neuronske veze i povezivati se s leđnom moždinom. Zatim su pustile električne impulse koji su uzrokovali trzaje mišića.
Svrha ovakvih eksperimenata jest proučavanje razvoja ljudskog mozga i živčanog sustava te njihovih oboljenja, odnosno shvaćanje zašto stvari krenu naopako i zašto se pojavljuju bolesti poput epilepsije ili šizofrenije.
"Očito ne radimo ovo iz zabave. Želimo shvatiti kako funkcioniraju bolesti motoričkih neurona i razumjeti kako uopće nastaju neuronske mreže“, rekla je Madeline Lancaster, prenosi Index.