Teški deficit produktivnog zapošljavanja i rad na crno

Kada se govori o tržištu rada u BiH i ogromnoj nezaposlenosti, institucije djeluju reaktivno, a ne proaktivno, zakoni se ne provode u praksi, ne postoji jedinstveno tržište rada, standardi se ne poštuju, a često niti postavljaju. Osim toga, ne vode se evidencije niti se objedinjuju, dok se planiranje politika ne razvija na osnovi činjeničnog stanja i potreba. Sve navedeno može se povezati s trenutačnim stanjem na tržištu rada, odnosno visokom stopom nezaposlenosti i razvijenom neformalnom ekonomijom, te posebice rada “na crno”, jedinstvena je ocjena, kako Europske komisije, tako i svih uključenih u ove procese i problematiku.

Prioriteti zapošljavanja

Stoga je zanimljivo razmotriti neke rezultate istraživanje o stanju na tržištu zapošljavanja u BiH. Istraživanje se odnosi na prvo polugodište u 2012. i na sve oglase za zapošljavanje objavljene preko portala Posao.ba. Kako se u rezultatima istraživanja navodi, kategorije s najviše oglašenih slobodnih radnih mjesta u prvom polugodištu u 2012. su: komercijala i prodaja s 24 posto, informatika – softver 7,7, obrazovanje 7, ekonomija i financije 6,54, administrativne usluge 6,09 posto. Kada su u pitanju deficitarna zanimanja isti portal navodi i posebne kategorije. Najveći deficit je zabilježen u sljedećim oblastima: informatika - softver, obrazovanje menadžment i upravljanje ugostiteljstvo. U istraživanju se, također, navodi što traži najčešće traži od kandidata? Poznavanje rada na računalu istaknuto je kao uvjet u čak 85 posto oglasa, a strani jezik je bio neophodan za zaposlenje u 81 posto natječaja za posao, a uglavnom je tražen engleski jezik. Posjedovanje vozačke dozvole i vozačko iskustvo poslodavci su zahtijevali u 30 posto oglasa, i to uglavnom za poslove na terenu, kao što su prodajni poslovi te, svakako, poslovi vezani uz transport, skladištenje i logistiku. U određenim oglasima poslodavci su, također, tražili od kandidata spremnost na prekovremeni rad u 10 posto slučajeva, kao i spremnost na rad na terenu u 15 posto slučajeva.

Deficit zaposlenja

Nije teško zaključiti kako se BiH i dalje suočava s teškim deficitom produktivnog zapošljavanja i dostojanstvenoga rada. Dok se u prošlom desetljeću stanje na tržištu rada donekle poboljšalo zahvaljujući prilično visokim stopama ekonomskog rasta, rezultati su se djelomično izgubili s obzirom da globalna ekonomska i financijska kriza nije zaobišla BiH. Stope zaposlenosti žena su i dalje izuzetno niske, što ukazuje na značajne rodne nejednakosti na tržištu rada. Zaposlenost u neformalnoj ekonomiji je velika i povećala se kao posljedica krize. S druge strane, statistički podaci otkrivaju i probleme s radnom sposobnim stanovništvom. Prema tim podacima, radno sposobno stanovništvo čini dvije trećine ukupnog stanovništva; od toga je polovina starosne dobi između 25-49 godina, dok je 30 posto u dobi od 50-64 godine. Međutim, unatoč trenutno povoljnoj starosnoj strukturi s dvije trećine stanovništva u radnoj dobi, postojeći koeficijent ovisnosti je visok zbog veoma niske stope zaposlenosti, gdje jedan hranitelj obitelji izdržava još 2,6 osoba. Stopa nezaposlenosti osoba u njihovoj najproduktivnoj dobi između 25 i 49 godina je izuzetno visoka i iznosi 25 posto i s višim stopama za žene.