Bivši premijer Ivo Sanader odgovara na pitanja saborskog Povjerenstva o Ini. U svom svjedočenju Sanader govori o tome kako je i pod kojim uvjetima izmijenjen ugovor Ine i MOL-a.
Jedno od prvih pitanja koje je dočekalo Sanadera bilo je o tome kako je Inin dug za trošarine mogao toliko narasti.
"Nije bilo dogovora da Ina ne plaća trošarine"
- Nije točno da je bilo dogovora da Ina ne plaća trošarine, Šuker je tu bio u pravu, a Dragičević nije. Ali nismo se ni mogli ponašati samo kao vlasnici. Da smo se tako ponašali, mogli smo staviti ključ u bravu. Nismo vršili pritisak u stilu: 'Ajde platite trošarine, pa makar otišli u stečaj. I to je bilo logično. Ali isto tako ću vam reći da u čitavom nizu drugih slučajeva ne samo moja Vlada nego sve vlade moraju brinuti za gospodarstvo. Pa cijeli je niz država lani podupirao privatne kompanije - obrazlagao je Sanader saborskom Istražnom povjerenstvu.
- Ugovor koji je potpisan 17. srpnja 2003. u kojem strateški partner ima 25 posto + 1 dionicu ali ima snažna upravljačka prava. Isteklo je pet godina u kojemu MOL nije mogao raspolagati dionicama bez pisane potvrde Vlade, rekao je u svom svjedočenju Sanader govoreći o tome kako je i pod kojim uvjetima došlo do izmjena ugovora Ine i MOL-a.
- Našli smo se u situaciji da ta klauzula u srpnju 200.8 više ne vrijedi to je bio prvi razlog da se tu klauzulu ponovno uvrsti u međudioničarski ugovor. Mol je u srpnju dao dobrovoljnu javnu ponudu i ponudili su da im tko hoće za 2800 kuna proda dionice. Vlada im ne prodaje, ali im prodaju građani oko 15 posto i Fond hrvatskih branitelja 7 posto. MOL tako ima 47,16 posto i postaju najveći dioničar. Prema međudioničarskom ugovoru iz 2003. godine kada Vlada padne ispod 50 posto vlasništva nemamo više pravo na 4 člana nadzornog odbora, te više nismo imali pravo veta na raspolaganje imovinom Ine, rekao je Sanader
- Mi smo pregovarali da ista klauzula (lock up period) uđe u novi ugovor i uspjeli smo, tako da MOL ne može raspolagati dionicama bez pisane potvrde Vlade do 2013. godine. Osim toga u svim strateškim pitanjima predstavnici Vlade imaju pravo veta, a poseban je uspjeh Polančeca i pregovarača bio pravo prvokupa od strane Vlade ukoliko MOL bude meta neprijateljskog preuzimanja, kazao je Sanader.
Sanader: Točno je da je Polančec o svemu izvještavao HDZ i Vladu
- Polančec je kazao da da je o svemu izvještavao vas i predsjedništvo HDZ-a i Vladu, te davao izvješća odboru za zakonodavstvo, ministrima Šukeru i Matulović-Dropulić, je li to točno, pitala je Zgrebec.
- To je točno, kazao je Sanader.
Boris Kunst: Je li privatizacija Ine uopće bila potrebna?
- Mogu odgovoriti na ovo pitanje na dva načina: Politički to je bila utakmica u kojoj smo mi kritizirali bivšu vladu i to je bila borba. Mi smo zatekli činjenicu da je neposredno prije izbora bio završen proces privatizacije. Možda da je bilo snage, možda smo mogli postaviti Inu kao regionalnog igrača, pa da Ina kupi neku južnoistočnu europsku kompaniju i postane ozbiljniji igrač. To nije kritika bivše vlade, to smo se pitali i tada. No za tako nešto je trebala promjena mentaliteta, i mi bi u Hrvatskoj trebali i inače razmišljati o tome da mi kupujemo i postajemo regionalni igrači, a ne da nas kupuju.
Što je tu je, mi smo ušli u Vladu, građani i birači su tako odlučili, i mi smo morali puno stvari rješavati. Ne želim polemizirati: Ina je sjajna kompanija, bila je snažna u vrijeme Jugoslavije, i na svima nama je da zajedno s Molom učinimo sve da Ina ostane snažna kompanija.
Zatekli ste i 5,5 milijuna kn obveza?
-To je i nas iznenadilo, no mi smo to platili, čini mi se izvanproračunskim
sredstvima.
Gordan Maras: Tko je sudjelovao na sastancima užeg kabineta Vlade?
To je kabinet koji raspravlja o ključnim pitanjima prije nego ona dođu na Vladu. Resorno ministarstvo predloži neki zakon, onda na među resorsku komisiju, pa slijedi koordinacija, uži kabinet, pa Vlada. Ja sam uveo neke promejene. Kod mene su u užem kabinetu sudjelovali svi ministri, ne samo potpredsjednici Vlade i premijer, rekao je Sanader.
Rekli ste da ste vi sadašnjoj premijerki Kosor sugerirali da se uključi u pripremu dokumenata jer se Šuker i Polančec nisu uspjeli usuglasiti? Da, rekao je Sanader.
Jeste li bili upoznati sa prodajom dionica HFB-a 7 posto koji su bili ključni za MOL-ovo stjecanje većinskog vlasništva. Tamo je naime potpredsjednica Kosor bila glavna?
- Nisam dao direktan nalog, to je bila odluka Uprave HFB-a, rekao je.
Jeste li imali povjerenja u potpredsjednicu Kosor dok ste bili premijer? - Postavljate vrlo lukava pitanja gospodine Maras, to je već u sferi političke utakmice. Nema tog premijera koji se nije oslanjao na svoje suradnike pa ni premijer Račan, odogovorio je Sanader.
- U mojoj Vladi prva potpredsjednica bila je Jadranka Kosor. U svim ključnim stvarima ne samo ona već svi ključni ljudi su sudjelovali. Tako se radi, to je najnormalnije.
Jeste li se susreli sa čelnicima Mola na dva sastanka mjesec dana prije i poslije ostavke i jeste li bili sami, i je li taj sastanak održan u predsjedništvu HDZ-a?
- Imali smo praksu ako neki partner ima potrebu o nečemu izreći svoje stajalište mi smo mu to i omogućili.
Jesu li sastanci održali i tko je tamo bio?
- Kad sam bio premijer u različitom sastavu sastali smo se i kod mađarskog premijera i u mom uredu u vladi s predstavnicima MOL-a.
Maras: Jeste li se sastali s predsjednicom AZTN-a gosp. Spevec, vezano oko uvijeta prodaje Ine i draftu vezanim za Tifon
- Vlada nema tu obvezu sastajati se s bilo kim iz AZTN-a. Vi inzistirate stalno na nečemu što nije tema privatizacije Ine. Olgica Spevec i ja smo razgovarali o tržišnom natjecanju, ali oko privatizacije Ine ne. Ina je 2008 bila u velikim gubicima, između ostalog zbog nabavke nafte po visokim cijenama.
Jeste li ikad o tome razgovarali s čelnicima Ine? Ne, o tome računa vode skupština i NO.
Pitam vas to jer postoji spekulacija da je Jozo Petrović bio glavna osoba u Ini, a Dragičević samo figura
- Ne, iznijeli ste cijeli niz spekulacija koje su netočne i nemam ih potrebu komentirati.
Zbog čega je došlo do preuzimanja plinskog biznisa od Ine
Tu je najvažnija činjenica bila sukob Rusije i ukrajine oko plina i zastoja oko isporuke plina Hrvatskoj i Europi. Moja intencija je bila da HR postane energetski neovisna, a ne da ovisimo o Rusiji i Ukrajini. Ključno je da HR bude energetski sigurna. I 2003. je trebalo razmišljati o mogućem izdvajanu plinskog biznisa iz Ine pa ju onda prodati. I danas je zadaća energetska neovisnost, mislim da je to bio dobar potez i mislim da će rezultati Plinacroa pokazati. Mi moramo uskladiti i zbog EU uskladiti cijenu plina s tržištem i mislim da je ovo najbolji način za to, rekao je Sanader.
Preuzeto sa www.vecernji.hr