Izjavama hrvatskog predsjednika Ive Josipovića i hrvatske premijerke Jadranke Kosor, zamjenika američkog državne tajnice Jamesa Steinberga te izvršnog direktora za jugoistočnu Europu i središnju Aziju pri zajedničkoj službi za vanjske poslove Europske unije Miroslava Lajčaka, danih posljednjih dana, dominirali su pozivi za kompromis i, što je posebno zanimljivo, da se stranci neće miješati oko uspostave vlasti u zemlji.
Poslani jasni signali
Svim racionalnim političarima to je jasan signal da neće moći ostvariti maksimalan broj bodova u ovoj poslijeizbornoj utakmici iscrpljivanja. A upravo su se na taj način ucjenama, klasičnom političkom trgovinom koja nije zasnovana ni na kakvim načelima pa niti dokumentima pokušala ostvariti prevlast za fotelje. To je definitivno promašena logika promišljanja jer bi se kao rezultat eventualno tako uspostavljene vlasti stvorio temelj za ponavljanje scenarija s afričkog kontinenta. Apsolutno su u pravu oni koji zagovaraju da isti sastav stranaka treba biti na vlasti na gotovo svim razinama, ako bi se stvorili preduvjeti za puno ozbiljnije procese nego što je uspostava vlasti.
S druge pak strane, i blokada procesa je jednako tako destruktivna za budućnost svih naroda i građana ove zemlje jer su Europljani uputili jasnu poruku kako napredak u dogovorima znači nagradu u obliku brze aplikacije za članstvo zemlje u ovu zajednicu. I to bi se moglo očekivati već potkraj ove godine, istaknuli su europski dužnosnici.
Domaći dogovor
Izostanak intervencije oko uspostave vlasti, uostalom, dio je strategije međunarodne zajednice da se bonnske ovlasti stave u drugi plan, a domaći dogovor postane pravilo. U konkretnom slučaju uspostave vlasti to znači da se dva politička bloka SDP-SDA i HDZ-a BiH i HDZ-a 1990 trebaju usuglasiti što je temelj njihova budućeg djelovanja. SDP inzistira na konkretnim programskim rješenjima koja bi obuhvatila predstojeće četverogodišnje mandatno razdoblje. I pri tome su istaknuta i ustavna rješenja koja su, međutim, posve neprihvatljiva hrvatskoj strani zbog pokušaja da nacionalna odrednica bude tek dio folklora, a ne stvarnog utjecaja na vlast.
Srpski političari a priori su odbacili bilo kakvu raspravu o tom dokumentu pa je sad već jasno da će državna vlast ponovno biti uglavnom konglomerat neusklađenih ideja i ciljeva. No, ohrabruje da se ipak u jednome slažu svi političari u BiH. A to je članstvo u Europskoj uniji. Možda upravo skori ulazak Republike Hrvatske u ovu zajednicu bude poticaj za zatvaranje daytonske knjige čija su nekadašnjeg rješenja postala problem.