Tri četvrtine izaslanika u Domu naroda birat će hrvatske županije

Ustavna rješenja koja su u pogledu načina izbora izaslanika za Dom naroda Parlamenta Federacije BiH i gornjeg doma državnog Parlamenta te članova Predsjedništva BiH predložila dva HDZ-a predviđaju preraspodjelu mandata sukladno novim pravilima ali i popisu puačanstva čiji bi se rezultati trebali doznati sljedeće godine. Naime, prema dokumentu kojega su u najvećoj mjeri dva HDZ-a ranije usuglasila s predstavnicima SDP-a BiH, a koji je jučer dostavljen i u parlamentarnu proceduru u federalni i državni Parlament, predviđa se da se uklone odredbe prema kojima je moguće ‘lagalno’ isključiti jedan narod iz vlasti. To je upravo učinjeno nakon posljednjih parlamentarnih izbora kada je uz potporu međunarodne zajednice i uprave u BiH omogućena neustavna akrobatika vlasti koja je u fazi dugoročnog razlaza.

Već viđenoVeć viđeno

Naime, ako se prihvate amandmani koje su predložila dva HDZ-a zauvijek bi se onemogućio scenarij po kojemu ključnu ulogu u tome tko predstavlja Hrvate u vlasti odlučuju uglavnom većinske bošnjačke stranke s hrvatskim predstavnicima koji u ukupnom broju ovoga naroda ne čine niti njegovu desetinu. Naglasak u samome prijedlogu ustavnih promjena u pogledu biranja izaslanika za federalni Dom naroda, koji je i ključ rješenja jednakog utjecaja Hrvata na izbor vlasti, ogleda se u proporcionalnom biranju izaslanika iz onih područja srazmjerno njihovoj brojnosti na pojedinom području. U načelu najviše izaslanika za federalni Dom naroda birat će se iz županija u kojima živi najveći broj Hrvata pa će na taj način doći do preraspodjele mandata u odnosu na dosadašnji način biranja utvrđen Izbonim zakonom BiH i Ustavom Federacije BiH. Kada se sljedeće godine provede popis pučanstva BiH, taj dokument će biti temelj za novu raspodjelu mandata.

Više u Hercegovini

Tako se očekuje da će se za jedan povećati broju hrvatskih izaslanika koji će se birati iz Hercegovačko-neretvanske i Zapadnohercegovačke županije koje su do sada u federalni Parlament birale četiri, odnosno trojicu hrvatskih izaslanika. Na taj bi način ove dvije županije zajedno s Hercegbosanskom trebala činiti skoro dvije trećine izaslanika u Domu naroda. Ovisno o rezultatima popisa, ali i po naznakama iz popisa kojega provodi Katolička crkva nije isključeno da se smanji broj hrvatskih izaslanika koji se biraju iz SBŽ-a koja je do sada kandidirala četiri, odnosno Zeničko-dobojske županije što je u Dom naroda birala dvojicu izaslanika. Posavska županija najvjerojatnije bi se zadržala na dvojici izaslanika, dok zbog broja Hrvata iz Goraždanske ili Unsko-sanske županije najvjerojatnije neće biti izaslanika. Tuzlanska županija zadržala bi vjerojatno jednoga izaslanika u federalnom Domu naroda. Na sličan način na bošnjačke izaslanike ne bi imali utjecaja većinska hrvatska područja.