Tri vodeće stranke - tri različita gledišta na BiH

Tri dokumenta koja su istaknuta ispred triju naroda nakon posljednjih izbora samo potvrđuju oštre konceptualne poglede na ustroj države i institucija, izbore i funkcioniranje vlasti, što je sastavni dio očekivanih ustavnih promjena. S pravom se može reći da tri dokumenta potvrđuju različite težnje - od najbrojnijih Bošnjaka koji zagovaraju unitaristički koncept, Srba čija se strategija poklapa s težnjom za secesijom, dok pak Hrvati predlažu srednji mogući put koji bi svim narodima osigurao jednaka prava u institucionalnom i teritorijalnom smislu.

Ustavne promjene

U dijelu platforme SDP-a i SDA, koji se tiče institucionalne i ustavne reforme, umjesto da budu otklonjeni strahovi hrvatskoga naroda, oni su još više produbljeni, a samo političkim diletantima nije jasno što znači prijedlog SDP-a, koji su potpisale tri stranke, da se predstavljanje triju konstitutivnih naroda svede na to da je dovoljno da je osoba koja se bira, tek ‘pripadnik’ toga naroda, i to nevažno je li, primjerice, ijedan Hrvat za njega glasovao. Taj prijedlog je izravan udar na nepravedni Daytonski sporazum, Ustav BiH i zauvijek dopušta mogućnost zloporabe koju je SDP proveo u posljednja dva izborna ciklusa. Uz to, popis pučanstva se prihvaća kao tehnička kategorija, a izjašnjenje o nacionalnoj pripadnosti i jeziku ne bi imalo nikakva učinka na buduće procese biranja, što je nedopustivo.

Teritorijalni preustroj

Pravo bagateliziranje narodne jednakosti u SDP-ovoj platformi svodi se i na obećanje da bi se treći nastavak ustavnih reforme o teritorijalnoj reorganizaciji proveo ‘u mjeri u kojoj se ukaže potreba kroz prve dvije faze’. A upravo u prvi plan sadržaj Kreševske deklaracije hrvatskih političkih stranaka, od preambule do konkretnih prijedloga, ističe teritorijalni preustroj zemlje. Zbog toga nije jasno kako se HSP BiH i Narodna stranka Radom za boljitak mogu naći kao potpisnici ovih dvaju dokumenata koji su posve različiti.

“Novim ustavom Bosne i Hercegovine napušta se postojeći dvoentitetski ustroj Bosne i Hercegovine i uspostavlja se novi funkcionalniji i pravedniji ustroj, prema kojem ni jedan od konstitutivnih naroda neće biti privilegiran niti diskriminiran… Središnja razina vlasti se uspostavlja na temelju povijesnih, etničkih, zemljopisnih, gospodarskih, prometnih i drugih bitnih kriterija, uz mogućnost teritorijalnog diskontinuiteta pojedinih ustrojbenih jedinica...”, ogledalo je dokumente iz Kreševa. Ususret ustavnom raspletu i ustroju vlasti, srpske stranke SNSD i SDS izašle su s najtvrđim stavom da o svim pitanjima od nacionalnog značenja trebaju prvo upitati narod putem referenduma, što im daje najveću snagu u svim pregovorima.