Značajan broj građana čiji su se brojevi našli na popisu onih koje su sigurnosne službe u Bosni i Hercegovini prisluškivale već je poduzeo konkretne aktivnosti na sudskoj zaštiti svojih prava.
Kolektivne tužbe
Neki razmišljaju i o kolektivnim tužbama, iako su pojedinačne izglednije u ovom trenutku. U Pravobraniteljstvu Republike Srpske tvrde kako građani imaju puno pravo tražiti naknadu od države, ali iz Pravobraniteljstva BiH ističu kako nemaju nikakvih saznanja da bi građani koje su prisluškivale SIPA i OSA mogli tužiti državu. Državna pravobraniteljica Željka Klobučar kazala je da je još rano govoriti o početku eventualnog procesuiranja takvih slučajeva, ističući da bi takav predmet sigurno bio zanimljiv za zastupanje.
- To neće ići tako brzo. Nakon što nam od Suda stigne tužba, imamo rok od mjesec dana da pripremimo odgovor, a nakon toga mjesec dana za zakazivanje prvog ročišta. Nemamo saznanja ni bi li to išlo preko kolektivne ili pojedinačnih tužbi, izjavila je Klobučar.
Nezavisne novine su i jučer nastavile objavljivati popis s prisluškivanim brojevima mobitela, a odvjetnik Miroslav Mikeš izjavio je za ovaj list kako se građani moraju sami organizirati i podnijeti tužbe, jer nema institucije koja može podnijeti tužbu u njihovo ime. Njegov kolega iz Sarajeva Husein Mušić smatra da građani tužbu mogu podnijeti i zbog kršenja Europske konvencije o ljudskim pravima i slobodama.
Pravo na privatnost
U članu osam ove konvencije navodi se da svatko ima pravo na poštovanje svog privatnog i obiteljskog života, doma i dopisivanja.
- Javna vlast se ne miješa u vršenje ovoga prava, osim ako je takvo miješanje predviđeno zakonom i ako je to neophodna mjera u demokratskom društvu u interesu nacionalne sigurnosti, javne sigurnosti, gospodarske dobrobiti zemlje, sprječavanju nereda ili sprječavanju zločina, zaštite zdravlja i morala ili zaštite prava i sloboda drugih, navodi se u članu osam Europske konvencije o ljudskim pravima na koji se mogu pozvati prisluškivani građani BiH u svojim tužbama.