Nakon što je Sanader ustvrdio da nije primio proviziju za Hypo i da nije ratni profiter te da nije uzeo 10 milijuna eura mita za prepuštanje upravljačkih prava u Ini mađarskom MOL-u, vrijeme je da svoje završne riječi iznese tužiteljstvo.
Tamara Laptoš, uime USKOK-a, kazala je da je tijekom postupka nedvojbeno dokazano da je Sanader kriv za kaznena djela koja mu se stavljaju na teret.
Svoju tvrdnju gradi najprije na svjedočenjima Mate Granića i Nikice Valentića koji su kazivali da je u inkriminirano vrijeme, od kraja 1994. do proljeća 1995. godine Hrvatska bila u ratu, da je inflacija bila visoka i da financijsko tržište nije postojalo, a kamoli strane banke.
Tamara Laptoš dalje je kazala da su brojni svjedoci kazivali o sastancima u ministarstvu vanjskih poslova u vezi kredita Hypo banke za kupnju zgrada velespoalstava. Napomenula je da je inicijativa za posao krenula od tadađnjeg ministra vanjskih poslova Austrije Aloisa Mocka.
Iako su se svjedoci različito sjećali kada su se ti sastanci održavali, suglasni su da je Mate Granić bio na svega jednom ili dva sastanka te da je Sanader bio glavni pregovarač, a to proizlazi i iz bilježaka G. Striedingera.
Jedini svjedok koji se drugačije sjeća je W. Kulterer, napomenula je Laptoš navodeći na niz mjesta zašto je njegov iskaz nevjerodostojan.
Laptoš tvrdi da je niz svjedoka potvrdilo da je Sanader bio glavni pregovarač oko kredita.
- Iako je Sanader u obrani pokušao minorizirati svoju ulogu u pregovorima, iz iskaza svjedoka proizlazi suprotno. Odnosno, da je on bio glavni pregovarač, poentira Laptoš.
Tužiteljstvu je također bitna bilješka G. Striedingera, jednog od direktora Hypo banke, sa sastanka na kojem su bili Kulterer i Sanader koju je sastavio nakon što su se dva potonja sastala u četiri oka. U bilješci se navodi da je Sanader u četiri oka Kultereru obećao da će Hypo imati povlašteni položaj u daljnjim poslovima u Hrvatskoj. Kulterer je sa Sanaderom, stoji u bilješci, dogovorio proviziju od pet posto. Dogovoreno je da će se 50 posto isplatiit nakon prihvaćanja kredita ostatak nakon potpisivanja kredita. Kao primatelj je naveden Eugen Laxa.
- Nedvojbeno je dokazano da je Sanader pravog Laxu, uglednog hrvatskog iseljenika, upoznao prije inkriminiranog razdoblja, te da je njegovo ime iskoristio kad je s Kultererom dogovarao isplatu provizije, tvrdi Laptoš.
Suđenje bivšem premijeru tako se primiče kraju. Nakon tužiteljstva, obrana će u četvrtak iznijeti svoju završnu riječ, a prva presuda očekuje se sljedećeg tjedna.
Tijek suđenja pratite u nastavku
9.30 sati
Smatramo da je tijekom postupka nedvojbeno dokazano da je Sanader počinio kaznena djela za koja ga se tereti.
On je od kraja 1994. do kraja 1995. koristeći svoj položaj, kao zamjenik ministra vanjskih poslova zlorabio svoj položaj. Trajao je Domovinski rat, a Hrvatska u tom ratnom stanju pronalazila je teško banke kod kojih bi se zadužila, kaže Laptoš. Kao dokaz navodi svjedočenja Mate Granića i Nikice Valentića te uvid u podatke HNB-a o inflaciji.
U takvoj situaciji ratnog stanja kada nema financijskog tržišta, nema stranih banaka, RH traži kredit za kupnju zgrada veleposlanstava u svijetu. Tada se pojavljuje A. Mock, on je bio taj od kojeg je krenula inicijativa za pregovore s Hypo bankom.
9.40 sati
Tamara Laptoš dalje je kazala da su brojni svjedoci kazivali o sastancima u ministarstvu vanjskih poslova. Iako su se različito sjećali kada su se ti sastanci održavali, suglasni su da je Mate Granić bio na svega jednom ili dva sastanka te da je Sanader bio glavni pregovarač, a to proizlazi i iz bilježaka G. Striedingera.
Jedini svjedok koji se drugačije sjeća je W. Kulterer, napomenula je Laptoš.
Granić je, kaže, svjedočio kako je Sanader vodio sve pregovore.
- Saslušali smo i Miroslava Kovačića koji je bio Sanaderov savjetnik. On je naveo da se sjeća sastanaka u ministarstvu, da ih je bilo desetak i da su na njima bili Sanader, predstavnici Hypo banke i da je na jednom bio Mate Granić, dalje će tužiteljica.
- Iako je Sanader u obrani pokušao minorizirati svoju ulogu u pregovorima, iz iskaza svjedoka proizlazi suprotno. Odnosno, da je on bio glavni pregovarač, poentira Laptoš.
Što se tiče Kultererova svjedočenja, Laptoš kaže kako je on govorio da je na sastancima bila Zlata Vrdoljak što je ona demantirala, a isto je učinio i Hasslinger.
Da bi diskreditirala njegovo svjedočenje, Laptoš navodi kako se Kulterer nije mogao ni sjetiti kada je upoznao Sanadera, tko ih je upoznao, gdje, odnosno, da je davao drugačije odgovore.
- Sanader u obrani spominje pondi Hypa od 31. kolovoza 1994. i da ona ide njemu u korist, te da USKOK nije pribavio tu ponudu. No, to nije točno. USKOK je, stoji i u spisu, tražio od ministarstva vanjskih poslova tražio svu dokumentaciju i oni su nam poslali dopis u kojem je dostavljena sva pronađena dokumentacija. Ponuda nije dostavljena, kaže Laptoš.
Dodaje da je obrana predlagala da se ponuda pribavi i na pripremnom ročištu te je i sud zatražio dostavljanje te ponude. No i tada je ministarstvo odgovorilo da te ponude nema u arhivama.
Još tijekom istrage USKOK je putem međunarodne pravne pomoći tražio svu dokumentaciju od Hypa i oni su dostavili sve što su imali u arhivi, pa Laptoš ponavlja, ponuda nije dostavljena.
- Očito ova ponuda nije imala toliki značaj koliki joj pridaje obrana, smatra Laptoš.
Da je Sanader bio glavni pregovarač proizlazi i iz dokumentacije Hypo banke i bilješki odjela za inozemne poslove, dodaje.
Tužiteljstvu je bitna bilješka G. Striedingera, jednog od direktora Hypo banke, sa sastanka na kojem su bili Kulterer i Sanader koju je sastavio nakon što su se dva potonja sastala u četiri oka.
U bilješci se navodi da je Sanader u četiri oka Kultereru obećao da će Hypo imati povlašteni položaj u daljnjim poslovima u Hrvatskoj.
Kulterer je sa Sanaderom, stoji u bilješci, dogovorio proviziju od pet posto. Dogovoreno je da će se 50 posto isplatiit nakon prihvaćanja kredita ostatak nakon potpisivanja kredita. Kao primatelj je naveden Eugen Laxa.
Detalje je Striedinger zapisao prema diktatu W. Kulterera, sastanak je održan 30. studenog 1994. godine.
Kulterer, kaže tužiteljica, nije mogao objasniti sadržaj bilješke tijekom svjedočenja.
9.50 sati
Kaže kako je nelogična Kultererova priča da je Eugena Laxu prvi puta susreo već u kolovozu 1994. godine, a posebno jer ga se pri iskazivanju u istrazi nije ni sjetio.
Govorio je da mu je pristupio Laxa i rekao da će s Hrvatskom dogovriti da Hypo dobiti posao u Hrvatskoj, a on je to, nastavlja ironično, kao predsjednik uprave samo tako prihvatio.
Da bi svoje riječi potkrijepila navodi kako je inicijativa krenula od A. Mocka i da boljeg posrednika od njega nema.
Kulterer je, nastavlja, govorio i da je postojala jaka konkurencija stranih banaka da dobiju posao kreditiranja, no svjedoci su kazivali drugačije. Navodi ovdje posebno svjedočenje Nikice Valentića.
Tijekom postupka postavilo se pitanje tko je Eugen Laxa, zašto je naveden u bilješci kao primatelj provizije.
O pravom Laxi svjedočili su Vinko Šunde, Kurelec, Robert Tafra, Neda Prpić, a svi su manje višekazivali da je Laxa bio blizak HSS-u i da je HDZ gledao s gnušanjem.
Stoga, za USKOK je potpusno neprihvatljivo kada Sanader tvrdi da je za Laxu čuo od Franje Tuđmana.
Sanaderova obrana ne stoji ni kad kaže da je Laxu upoznao u ministarstvu vanjskih poslova, a Robert Tafra svjedočio je da je Sanadera upoznao s Laxom u Intercontinentalu i da mu je Sanader rekao "Stari je vrlo interesantna osoba".
10.00 sati
Sanader je nedvojbeno Laxu upoznao prije inkriminiranog razdoblja i iskoristio njegovo ime kada je s Kultererom dogovorio proviziju za kredit, tvrdi Laproš.
Kulterer je sa Sanaderom sve dogovorio, a to se vidi u bilješci, ponavlja Laptoš dodajući da se iz svjedočenja F. Hasslingera vidi da je Sanader tražio veću proiziju, umjesto pet, osam posto. No NO Hypa rekao je da je to previše i Kulterer je dobio nalog da smanji zahtjeve te su dogovorili proviziju od pet posto, nastavlja tužiteljica.
- Da je Eugen Laxa bio pravi primatelj provizije, nadzorni odbor banke bio bi obaviješten da on traži osam post provizije, a ne da to traži Sanader, pojašnjava Laptoš.
Jedino što je točno u obrani I. Sanader vezano za Laxu jest da se stvarno radilo o uglednom hrvatskom iseljeniku, kaže.
Pravi Laxa nikada nije dogovorio ni primio proviziju, tvrdi tužiteljica pa se poziva na četiri isplatnice. Provedenim grafološkim vještačenjem utvrđeno je da isplatnice nije potpisao pravi Laxa, pa čak ni da ih nije potpisivala ista osoba.
Što se tiče pisma navodnog Laxe u kojem Hypu kaže kako svoje savjetničke poslove za hrvatsko i bosansko tržište prenosi na tvrtku Bishopsdale, utvrđeno je da ni to pismo nije potpisao pravi Laxa već jedna od osoba koja je potpisala isplatnice.
10.10 sati
Drago Vidaković iskazivao je o Sanaderovu susretu s Kultererom u Klagenfurtu.
Točno je da ovaj susret u inkriminirano vrijeme i predaja žute kuverte samim po sebi ne bi značili ništa da Ivo Sanader kategorički ne tvrdi da nikad nije bio u Hypo banci u Klagenfurtu.
Preuzeto sa www.vecernji.hr