U 11 institucija radi tek 15 Hrvata od 232 zaposlenih

Sve glasnije inicijative iz dijela bošnjačke politike o tome da bi rekonstrukciju Federacije BiH trebalo provesti tako da se jednostavno ukinu županije, bilo bi prihvatljivo samo pod uvjetom da se kolektivno izbriše pamćenje i iskustva s kojima se Hrvati suočavaju u devetnaestogodišnjem postojanju ovoga entiteta. SDP BiH je jedan od glavnih zagovornika ukidanja, odnosno pripajanja županija kao mogućeg rješenja te prenošenja većeg dijela ovlasti sa županija na Federaciju.

Opomena

To podrazumijeva jedinstvenu federalnu policiju, jedinstven obrazovni sustav, jedinstveno pravosuđe, a sve te prijedloge treba promatrati i kroz svjetlo predstojećeg procesa koji će predvoditi američka administracija. Prije nekoliko dana obznanjen je plan po kojemu će se odvijati proces rekonstrukcije, odnosno stvaranja prijedloga koji bi se ponudili političarima na daljnje razmatranje. Po, pak dostupnim prijedlozima bošnjačkih stranaka, novi preustroj znači dalje razvlašćivanje Hrvata, ocjena je hrvatskih političara koji nisu spremni na dalje minoriziranje položaja ovoga naroda. A što bi to značilo u stvarnome životu koji bi se posve sveo na pitanje birokracije i administracije potvrđuju podaci federalnih institucija o broju zaposlenih koje su dobili hrvatski zastupnici u Parlamentu koji, također, negoduju zbog diskriminacije u broju zaposlenih. Unatoč tome što se godinama upozorava na razlike u pojedinim institucijama, stvari se ne mijenjaju. Dapače, pogoršava se udio Hrvata među zaposlenim korisnicima federalnog proračuna. Takva situacija, međutim, nije u državnim ili županijskim institucijama što samo upozorava sa čim bi se Hrvati mogli dodatno suočiti. U 55 institucija za koje su dobiveni podaci skoro 70 posto zaposlenih su Bošnjaci. Po tim podacima 1372 je zaposlenika bošnjačke nacionalnosti i oni čine 68 posto od ukupno 2014 zaposlenih. Drugi po brojnosti su zaposlenici Hrvati kojih je 512 i oni čine 26% ukupnog broja, Srba je 84 i čine 4 posto zaposlenih. Među državnim službenicima je i 46 onih koji spadaju u kategoriju ostalih, odnosno predstavnika manjina.

VIše Hrvata ‘šefova’

Nešto ‘bolja’ pozicija Hrvata je kod rukovodećih pozicija. Tu je tek 146 Bošnjaka koji čine 63 posto ukupnog broja vodećih dužnosnika u federalnim institucijama. Dvostruko je manje Hrvata, njih je 78 i čine 31% ukupnoga broja. Srpskih ‘rukovodećih državnih službenika’ je 10 i imaju udio od 4 posto, dok je dvostruko manje onih što su ostali. Ukupan broj vodećih službenika je 239. No, postoje i one institucije koje su posve bez Hrvata ili služe tek kako bi popunili praznine.