Sve dok BiH ne bude pristupila punopravnom članstvu u EU njezine građane, kao do prije nekoliko dana u susjednoj Hrvatskoj, javna poduzeća, banke, telekomunikacijski operateri zarađivat će pozamašnu svotu novca na naplati opomena koje uz neplaćene račune, ili kredite šalju svojim dužnicima.
U BiH naplaćuju sve
Za razliku od Vlade RH koja je prije dva dana po žurnom postupku u Sabor uputila nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti potrošača, kojim će bankama, teleoperaterima i drugima u potpunosti zabraniti naplaćivanje slanja opomena, u BiH će takav zakon biti donesen u dalekoj budućnosti. Da građani koji kasne s plaćanjem računa ne moraju još plaćati opomene koje ih upozoravaju na kašnjenje treba, kako ističe tajnik Udruženja za zaštitu potrošača BiH Mesud Lakota, pokrenuti niz inicijativa. Nije to zgodan postupak, pojašnjava Lakota napominjući kako je njihovo udruženje prije nekoliko godina pokušalo, nešto promijeniti na tom planu, ali zbog interesa velikih poduzeća i banaka jednostavno nije išlo. “Veliki su to igrači da im netko preko noći uzme milijune maraka koje zarade godišnje na slanju opomenama. To je dugotrajnija borba, ili ćemo čekati ERU, pa će morati ukinuti plaćanje opomena jer tako diktiraju europski propisi” ističu u Udruženju za zaštitu potrošača BiH.
Najviše uzimaju banke
Premda nema neke javne ili skupne cijene koliko koja opomena na naplaćeni račun iznosi, one se kreću od dvije do 50 ili 70 maraka ovisno o kakvoj se vrsti opomene radi. Banke primjerice uzimaju između tri i sedam maraka za opomenu o neplaćenoj rati kredita, ali uzimaju i novce kad netko takvu opomenu primi pogreškom, a nikakve veze nema s ratom kredita, primjerice koje su registrirale udruge za zaštitu potrošača. Opomene za neplaćene komunalne, telekomunikacijske usluge manje se plaćaju od bankarskih, ali su ipak velike. Udruge ističu da ljudi ostaju bez posla i da je sve teže naplatiti obveze.