Nakon što su šestorica stranačkih lidera dogovorila način rješavanja pitanja vojne imovine porasla su očekivanja bh. javnosti kada je u pitanju integracija zemlje u NATO savez. Bh. vlasti se nadaju da bismo već na samitu NATO-a u Chicagu mogli biti primljeni u Akcijski plan za članstvo, poznatiji kao MAP. Takve ocjene u razgovoru za Večernji list iznosi i ministar obrane BiH Muhamed Ibrahimović.
Može li i u kojem vremenskom roku Ministarstvo obrane u okviru svojih nadležnosti provesti politički dogovor o vojnoj imovini i očekujete li određene probleme u realizaciji dogovorenog?
Ministarstvo obrane BiH je aktivno radilo na pripremi uvjeta koji su doveli do političkog dogovora i odmah će pristupiti provedbi sporazuma čiji se značajan dio odnosi i na Ministarstvo obrane. Također, Ministarstvo obrane je 21. ožujka iniciralo donošenje akta Vijeća ministara BiH kojim se usvajaju dogovoreni principi sa sastanka predsjednika šest političkih stranaka u vezi rješavanja pitanja državne imovine. Radi provedbe zaključaka s navedene sjednice Vijeća ministara, Ministarstvo obrane će u predviđenim rokovima poduzeti žurne mjere da se planirane aktivnosti okončaju pravodobno i u interesu svih zainteresiranih subjekata. S tim u vezi, izvršena je analiza imovinsko-pravne regulative, kako bi se proces uknjižbe perspektivne vojne imovine regulirao u predviđenom roku.
Očekujete li pozitivan odgovor NATO-a kada je u pitanju odobravanje Akcijskog plana za članstvo (MAP)? Kada je, po Vašem mišljenju, realno očekivati pridruženje BiH NATO savezu?
Mi se nadamo da će BiH na Samitu NATO-a u Chicagu biti primljena u Akcijski plan za članstvo u NATO (MAP), odnosno da će Bosna i Hercegovina od rujna ove godine započeti prvi Godišnji nacionalni plan. BiH je opredijeljena za uključivanje u NATO i EU i po tom pitanju postoji konsenzus svih relevantnih državnih i političkih struktura. Međutim, opredjeljenje za europske i euroatlantske integrativne procese postavlja pred BiH brojne obveze na dostizanju potrebnih standarda koji će BiH učiniti prihvatljivim partnerom za NATO, a i za EU.
S druge strane, u istupima visokih dužnosnika NATO-a iskazana je spremnost Alijanse za prijam BiH u punopravno članstvo. Za pristupanje NATO-u svaka zemlja mora ispunjavati jasno utvrđene uvjete i dostići potrebne standarde u svim sferama društvenog djelovanja.
To znači da brzina pristupanja u NATO uglavnom ovisi o našoj spremnosti i sposobnosti da ispunimo zahtijevane uvjete. Zato nije potrebno licitirati s datumima pristupanja BiH u NATO. Naš prvenstveni cilj je dalje dostizanje NATO standarda, kako bi na taj način bili prepoznati kao kredibilan partner NATO-a. Bitno je imati u vidu da u NATO, kao vojno-politički savez, ulazi BiH kao država u cijelosti.
Dalje približavanje NATO-u iziskivat će određene promjene i unutar strukture OS BiH. Kakve promjene možemo očekivati u brojčanom i organizacijskom pogledu?
Odlukom Predsjedništva BiH o veličini, strukturi i lokacijama Oružanih snaga BiH iz srpnja 2006. godine određeno je da broj pripadnika profesionalnih vojnika u OS BiH iznosi 10.000. Istom odlukom je definirana i nacionalna struktura pripadnika OS BiH i to: Bošnjaci 45,9, Srbi 33,6, Hrvati 19,8 i ostali 0,7 posto. Dugoročno, a vezano za razvoj i resurse Oružanih snaga, dokumentom „Pregled obrane“, koji je naš partnerski cilj, definirat će se i vizija i razvoj Oružanih snaga za period 2011. – 2020., na osnovi koje ćemo definirati naše potrebe i resurse u ovom periodu. Tijekom realizacije dokumenta „Pregled obrane“ redovito informiramo Predsjedništvo BiH, Parlamentarnu skupštinu, odnosno Zajedničko povjerenstvo za obranu i sigurnost BiH i Vijeće ministara BiH.
Postoje li dodatni zahtjevi za angažiranje bh. vojnika u inozemstvu izuzev misije ISAF u Afganistanu i očekujete li ih u dogledno vrijeme?
Da bi postala članicom NATO-a, BiH mora pokazati da je sposobna dijeliti rizike i teškoće operacija potpore miru, ali i drugih mehanizama kolektivne sigurnosti, što je suština NATO-a. Nas nitko nije prisiljavao za misiju u Afganistan, ali da smo rekli da ne želimo ići, to bi značilo da ne želimo u NATO. Svaki eventualni zahtjev za dodatno angažiranje naših pripadnika mora proći demokratsku proceduru od Predsjedništva BiH kao vrhovnog zapovjednika, Parlamentarne skupštine BiH, Vijeća ministara do Oružanih snaga BiH.
Iz RS-a dolaze prijedlozi da se uštede u državnoj blagajni ostvare i kroz smanjenje broja pripadnika OS BiH na 5000. Kako gledate na takve zahtjeve?
Što se tiče eventualnog smanjenja broja pripadnika OS BiH, prije svega mora se pratiti stanje u okruženju, ali mora postojati i politička odluka. U proteklom periodu mi smo znatno podmladili OS BiH, tako da je od ukupnog broja običnih vojnika, kojih je oko 5000, njih oko 2800 mladih vojnika, što je ogroman korak ka podmlađivanju vojske i dostizanju NATO standarda.
Jesu li sredstva koje Ministarstvo obrane BiH dobiva zadnjih godina iz proračuna BiH dostatna za potrebe Ministarstva? Koliko sredstava očekujete u ovogodišnjem proračunu?
Sredstva za modernizaciju, razvojne programe ili kapitalne investicije su nedovoljna, ali mi smo svjesni financijske situacije i činjenice da Oružane snage BiH, kao integralni dio bh. društva, dijele njegovu sudbinu. Također, moram spomenuti da za projekte i aktivnosti Ministarstva obrane i Oružanih snaga BiH pomoć pružaju međunarodne organizacije, prije svega NATO stožer u Sarajevu, Glavno zapovjedništvo EUFOR-a, UNDP, Misija OESS-a, kao i Američko zapovjedništvo za Europu, Nacionalna garda Marylanda, vlada SAD i druge prijateljske zemlje.
Proračun je restriktivan, i jedan od najvažnijih prioriteta će biti da u Ministarstvu obrane i Oružanim snagama BiH izvršimo uštede, gdje god je to moguće, a da ne ugrozimo funkcioniranje sustava. To sam prenio svim svojim suradnicima i mislim da smo već počeli raditi u tom pravcu.
Skladištenje i čuvanje oružja i streljiva u BiH smatra se velikim sigurnosnim izazovom u BiH. Planira li Ministarstvo poduzimati konkretne mjere u tom pogledu?
To je pitanje koje nas opterećuje i zabrinjava. Trenutno MO BiH raspolaže s 18.378 tona streljiva i minsko-eksplozivnih sredstava (MiMES) koje su ustanovljene kao višak za OS BiH, odnosno 40.096 tona naoružanja. Procedure za uništavanje prošlo je oko 2413 tona, tj. izvršen je kontrolno-tehnički pregled, donesena Odluka Predsjedništva i Odluka MO BiH.
Procedure uništavanja kontroliralo je Povjerenstvo MO BiH za verifikaciju uništavanja, čime se izbjegavaju sve eventualne nepravilnosti ili zlouporabe i od prošle godine su maksimalno pooštrene.
Kapaciteti za uništavanje kojima raspolažemo nisu dovoljni, a u proceduri je izrada Uputstva MO BiH o uništavanju naoružanja i MiMES u OS BiH kojima bi se cjelovito propisale procedure za provedbu postupaka i radnji uništenja.
U tome očekujemo nastavak podrške i Vlade SAD, OESS-a i UNDP-a. Osim uništavanja viška naoružanja, predviđeno je da Predsjedništvo BiH donosi Odluku o prodaji i doniranju viškova naoružanja.