Tekst u listu Makarsko primorje o vikend-turistima iz BiH u Makarskoj izazvao je veliku buru u hrvatskoj i bosanskohercegovačkoj javnosti.. O (ne)poželjnosti turista iz BiH na makarskim plažama očitovao se i sam državni vrh Republike Hrvatske, a uslijedila je i policijska istraga protiv autora članka. Bio je to povod za Večernjakove reportaže iz Makarske, koje su bile najčitanije štivo na hrvatskom i bh. medijskom prostoru. Dva mjeseca nakon svega toga razgovarali smo s dr. Markom Ožićom Bebekom, gradonačelnikom Makarske.
Tekst u listu “Makarsko primorje” o tome koliko su neki turisti iz BiH nepoželjni na makarskim plažama i nakon dva mjeseca tema je u hrvatskoj i bh. javnosti. Kako danas nakon dvomjesečnog odmaka gledate na to?
Makarska je turistički grad i mi uglavnom živimo od turizma. Zato su u Makarskoj svi pozvani da se svojim radom, prijedlozima i idejama doprinesu što većem uspjehu turizma. Ovdje mislim i na makarske medije. Zato je u Makarskom primorju izišlo na desetke članaka o turizmu koji su kritizirali postojeće stanje i ukazivali na probleme, ali i s novim prijedlozima pomagali u rješavanju problema.
Što se tiče samog novinara Ćurkovića, ponovit ću ono što sam do sada više puta izjavljivao. On je izvršni urednik gradskog glasila i naša je ocjena da svoj posao radi izvrsno. U spornom članku je iznio svoj stav na koji svatko pa i Ćurković ima pravo. Da u tom članku ništa nije bilo sporno, pokazuje i policijska istraga koja je protiv njega, u sveopćoj hajci, pokrenuta, a koja je pokazala da nije prekršio niti jedan pozitivni zakon RH. Da je sve prenapuhana stvar, pokazuje i podatak da je nakon toga broj gostiju u Makarskoj iz BiH čak povećan, a ne da se smanjio. Nama su svi gosti jednaki i ne dijelimo ih niti po kakvoj osnovi, ali mi moramo rješavati probleme kako bi bili još bolja destinacija.
Postoji animozitet dijela građana Lijepe naše prema sunarodnjacima u Hercegovini. Ima toga i u Makarskoj. Zašto je po vašem mišljenju tome tako, tko tu nesnošljivost prema Hrvatima s druge strane granice potiče i u koje svrhe?
Ovo je kompleksno pitanje i Vi niste potpuno u pravu. U Hrvatskoj ne postoji animozitet prema Hercegovcima i Bosancima, odnosno Hrvatima iz BiH. U cijeloj državi postoji vrlo razvijen osjećaj prema nepravdama i kriminalu. I ako su u to uvučeni ili to rade, a dio ih radi, Hrvati iz BiH onda je razumljivo da je stanje ovakvo. Ipak, najveći broj Hrvata iz BiH je dobro i rado primljen u Hrvatskoj pa onda i u Makarskoj, što potvrđuje već prije spomenuti novinar Ćurković koji je porijeklom iz BiH. Znači, oni koji su sposobni i radišni i koji svojim radom pomažu napredak Hrvatske su dobrodošli i dobro primljeni. Oni koji se bave lopovlukom imaju svoje ime i prezime i neka za to odgovaraju.
Rekao bih da u Makarskoj postoji jedan mali dio stanovnika koji je nesnošljiv prema drugima i drugačijima. Ne samo prema Hrvatima iz BiH. Oni mrze sve koji nisu dubokih makarskih korijena, ali to je valjda u svim sredinama tako. Radi se tu i o ideološkoj obojenosti, ali kako se radi o vrlo malom broju ljudi, mislim da o njima ne treba posebno govoriti. Što se tiče medija u kojima se o Hrvatima iz BiH govori loše, treba samo pogledati tko to potpisuje i u kojim medijima izlazi i sve će vam biti jasno.
Onaj ko potiče tu nesnošljivost i podjelu u hrvatskom korpusu ne voli Hrvatsku i žali za Jugoslavijom.
Znamo da imate jako puno prijatelja iz Hercegovine, među kojima je dosta ljudi iz sfere političkog, gospodarskog, društvenog života uopće i vaše medicinske struke. Jeste li nakon ove afere razmijenili mišljenja s nekima od njih?
Naravno da imam puno prijatelja iz Hercegovine. Ja sam podrijetlom iz Vrgorca čiji mentalitet je vrlo sličan, ako ne isti hercegovačkom. Još dok je bila bivša država, održavao sam dobre veze sa svojim prijateljima s hercegovačke strane. To se još više potenciralo od kada sam u politici. Ovo što Vi nazivate aferom, ja to tako ne vidim. Tako mi kažu i poznanici i prijatelji s kojima sa susrećem i razgovaram. Rijetko tko je u spornom članku o šeiku ili onome što je Ćurković napisao vidio aferu. Doduše, ljudi su pod utjecajem medija različito reagirali, ali su nakon naših razgovora vidjeli o čemu se radi i opći zaključak je kako tu nema nikakvih afera i da su mediji izuzetno moćni kada nekome žele učiniti zlo.
Brojni Hercegovci investirali su u turističke kapacitete u Makarskoj i na prostore čitave Makarske rivijere. Znatan broj Hercegovaca vlasnici su hotela, ugostiteljskih objekata, vikendica, apartmana na makarskom području, a neki imaju i jahte. Može li se unaprijediti gospodarska suradnja na relaciji Hercegovina - Makarsko primorje?
To je točno. Brojni Hercegovci su došli svojim kapitalom i pomogli Makarskoj u razvoju. I dalje to čine. Uskoro očekujemo i još velikih ulaganja ljudi iz Hercegovine. Oni su ujedno i nositelji suradnje između Makarskog primorja i Hercegovine. Brojne su mogućnosti, ali ih zaista malo koristimo. Ja sam mišljenja, a i o tome često razgovaram sa svojim prijateljima, kako ta suradnja mora biti bolja i veća na svim poljima, od gospodarstva preko kulture do sporta.
Dalmatinska zagora i Hercegovina prirodno su zaleđe makarskog područja. Završetkom tunela kroz Biokovo, Imotska krajina i zapadna Hercegovina bit će znatno bliže Makarskoj rivijeri. Koliko će to doprinijeti još tješnjoj i učinkovitijoj suradnji Makarskog primorja i njegova zaleđa?
Tunel Sveti Ilija kroz Biokovo trebao bi biti dovršen do početka naredne turističke sezone. To će bitno skratiti put od Hercegovine do Makarskog primorja i imat će pozitivan učinak na gospodarstvo ovih regija. Poznato je da veliki broj turističkih agencija tijekom ljeta organizira svakodnevne izlete u Međugorje, Mostar, na slapove Kravica pa i u Sarajevo. Ovaj tunel će omogućiti brži promet i više vremena turistima u zadržavanju u mjestu izleta. Evo to je samo jedan od prednosti koje tunel nudi. Poznato je da tijekom turističke sezone veći broj nezaposlenih iz Imotskog, ali i Hercegovine dolazi sezonski raditi na Makarsko primorje, ovim tunelom taj broj će, vjerujem, biti i veći. Ova dva primjera su pokazatelj da će suradnja biti još bolja, ali i na svim drugim područjima.
Što mislite o udruzi Dalmaherc, koja za cilj ima poticaj gospodarske i kulturne suradnje Hrvata Hercegovine i Dalmacije?
Upravo sam o tome govorio. Suradnja Dalmacije i Hercegovine može i mora biti bolja i veća. Pored turizma tu vidim mogućnosti u poljoprivredi, ali i u industriji. Treba sjesti za zajednički stol i dogovoriti dugoročne suradnje i zapravo vidjeti sve mogućnosti koje imamo. Na kulturnom polju također postoje velike mogućnosti, ali ih vrlo malo koristimo. Ja u principu podržavam sve vidove suradnje. Vi ste rekli kako imam veliki broj prijatelja u Hercegovini, što je točno. To samo znači da se mogu naći zajednički interesi i da suradnja može i mora biti bolja.